
Istraživanje, objavljeno u časopisu eBioMedicine, obuhvatilo je više od 27.000 odraslih osoba u Velikoj Britaniji i koristilo napredne MRI skenove i vještačku inteligenciju kako bi procijenilo biološku starost mozga.
– Iako svi hronološki starimo istim tempom, biološki satovi nekih ljudi otkucavaju brže. Naši rezultati pokazuju da loš san može ubrzati starenje mozga, čak i ako se to spolja ne primijeti – objasnila je autorka studije, postdoktorska istraživačica Abigejl Dav.
U analizi je uzeto u obzir pet aspekata spavanja: trajanje sna, hronotip (jutarnji ili večernji tip), učestalost nesanice, hrkanje i dnevna pospanost. Ljudi sa zdravim navikama spavanja imali su mozak koji odgovara njihovim godinama, dok su oni sa lošim navikama pokazivali promjene tipične za mozak gotovo godinu dana stariji.
Najveći rizik imali su oni koji spavaju premalo ili previše, te osobe sa kasnim hronotipom. Dav naglašava da iako jedna godina razlike možda ne djeluje mnogo, kumulativni efekat može povećati rizik od demencije i kognitivnog propadanja.
Istraživači su otkrili i da upala u tijelu objašnjava oko 10% veze između lošeg sna i ubrzanog starenja mozga. Poremećen san može povećati nivo zapaljenskih markera i ometati rad glimfatičkog sistema – prirodnog „mehanizma za čišćenje“ mozga koji uklanja toksične supstance tokom sna.
– Dobra vijest je da navike spavanja mogu da se promijene. Redovan raspored, izbjegavanje ekrana, kofeina i alkohola prije spavanja te mirno, tamno okruženje mogu značajno doprinijeti zdravlju mozga – zaključila je Dav.
(Vijesti.ba)