Aduti i šanse građanske BiH u geopolitičkim interesima

Građanska Bosna i Hercegovina, ideja je države u kojoj svi građani imaju jednake političke i ekonomske mogućnosti, bez obzira na nacionalnu pripadnost, s jasnim fokusom na poštivanje Ustava, vladavinu prava i euroatlantske integracije. Međutim, u praksi, politički diskurs često diktiraju lideri koji koriste nacionalizam kao sredstvo očuvanja moći, što dodatno polarizuje društvo i konstantno podgrijava tenzije.

Značajni signali iz SAD

Shodno tome, posljednje poruke američke administracije Donalda Trumpa i odluka da se ukinu sankcije Miloradu Dodiku, prema mišljenju mnogih, šalju značajne signale. Sankcije su bile primarno usmjerene protiv Dodika i njegovih bližih saradnika zbog opstrukcija državnih institucija, negiranja nadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i destabilizirajućih politika koje su narušavale jedinstvo države. Njihovo ukidanje može se tumačiti kao pokušaj američke administracije da redefiniše pristup prema Zapadnom Balkanu, fokusirajući se na određenu saradnju, mnogi će reći i "ucijenjene kompromise" s lokalnim (pa i bivšim) liderima umjesto striktne konfrontacije.
Odluka o ukidanju sankcija Dodiku ima višestruke implikacije. S jedne strane, može biti shvaćena kao legitimizacija njegove politike, što dodatno osnažuje nacionalističke tendencije i slabi građansku komponentu u političkom životu Bosne i Hercegovine. S druge strane, ukidanje sankcija može otvoriti prostor za novu vrstu dijaloga, gdje SAD nastoji balansirati između sankcionisanja destabilizirajućih aktera i održavanja strateških veza u regionu.

Kako balansirati?

Zato, za građansku Bosnu i Hercegovinu, posljednja dešavanja u političkom životu zemlje predstavljaju poseban izazov, ali i priliku. Izazov jer donekle indirektno "vraća u politički život" Dodika i ako je suditi prema njegovom dosadašnjem ponašanju i djelima otežava reforme neophodne za euroatlantske integracije. Prilika se krije u mogućnosti da međunarodna zajednica, uključujući SAD, jasno artikuliše očekivanja u pogledu vladavine prava i poštivanja državnih institucija, te da stvori mehanizme koji podržavaju građanske vrijednosti čak i kada se pojedini političari jasno opredjeljuju za nacionalistički kurs.
Pitanje je i kako balansirati između realpolitike međunarodnih sila i principa građanske države.
Nedavne poruke američke administracije i ukidanje sankcija Dodiku sugerišu da su geopolitički interesi često prioritet, ali istovremeno postavljaju građansku Bosnu i Hercegovinu pred nužnost jačanja unutrašnje otpornosti i mobilizacije civilnog društva kako bi se sačuvala vizija države "jednakih šansi za sve građane".
Na koncu, to je čvrsti temelj demokracije na kojem počiva i američko društvo. Zašto ne bi i naše pa i "projektovano" u Daytonu?

Bakir Tiro
(Vijesti.ba)