
„Kiseli kupus je fermentisani kupus koji se pravi samo od soli i vremena. Proces fermentacije mu daje prepoznatljiv kiselkast ukus koji mnogi obožavaju, naročito kao prilog uz jača jela“, objašnjava dr Kris Mor, nutricionistički savjetnik. „On dodaje i hrskavost i kiselinu, što pomaže da se izbalansiraju bogatiji ukusi.“
Fermentisane namirnice poput kiselog kupusa bogate su probioticima, ključnim za zdravu crijevnu mikrofloru. U 150 grama kiselog kupusa nalazi se oko 27 kalorija, 0,2 g masti, 6,1 g ugljenih hidrata, 4,1 g vlakana, 1,3 g proteina, 939 mg natrijuma, 20,9 mg vitamina C i 18,5 µg vitamina K.
Nutricionisti ističu nekoliko prednosti redovne, ali umjerene konzumacije:
Poboljšava zdravlje crijeva – probiotici i prebiotici hrane korisne bakterije, smanjuju upale i jačaju zid crijeva, poboljšavajući apsorpciju hranljivih materija.
Jača imunitet – zdrava crijeva su osnova snažnog imunog sistema, a kiseli kupus, bogat vitaminom C, može smanjiti rizik od infekcija i ubrzati oporavak.
Pomaže unos vlakana – sadrži nerastvorljiva vlakna koja olakšavaju pražnjenje crijeva i održavaju stabilan nivo šećera u krvi.
Produžava osjećaj sitosti – tekstura i jak ukus pomažu da obrok bude zadovoljavajući, što može podržati kontrolu težine.
Održava ravnotežu tečnosti – natrijum pomaže tijelu da zadrži tečnost, što je korisno sportistima i osobama koje se puno znoje.
Jača srce i kosti – fermentisane namirnice mogu smanjiti krvni pritisak i holesterol, dok vitamin K2 usmjerava kalcijum u kosti i sprječava taloženje u arterijama.
Poboljšava raspoloženje i koncentraciju – podržava „osovinu crijeva i mozga“, čime doprinosi boljem raspoloženju i smanjenju stresa.
Ipak, nutricionisti upozoravaju na moguće rizike: jedna šolja kiselog kupusa sadrži skoro 1.000 mg natrijuma, pa prečesta konzumacija može povećati krvni pritisak i zadržavanje vode. Također, osobe koje nisu navikle na fermentisanu hranu mogu osjetiti gasove, nadimanje ili grčeve. Preporuka je početi sa četvrtinom šolje dnevno i postepeno povećavati količinu.
Kiseli kupus je, dakle, vrijedan dodatak zimskoj ishrani, ali samo ako se jede u umjerenim količinama i kao dio uravnotežene prehrane.
(Vijesti.ba)