Zagreb pod lupom: Širenje ekstremizma od domaće scene do BiH

Svoju analizu najprije počinje isticanjem činjenice kako je Hrvatska, članica Evropske unije, bila domaćin sada već ozloglašenog rock koncerta ispunjenog pirotehnikom u svom glavnom gradu Zagrebu u julu, na kojem se okupilo oko pola miliona ljudi.

"Koncert je, obilježen karakterističnim fašističkim pozdravima iz vremena Drugog svjetskog rata između izvođača Marka Perkovića, poznatog kao 'Thompson', i publike, praktično postao najveće okupljanje ekstremne desnice u Evropi od kraja Drugog svjetskog rata. Hrvatski premijer Andrej Plenković čak je fotografisan kako prisustvuje probi koncerta sa svojom djecom", navodi on.

U isto vrijeme, nastavlja, država nastoji da se predstavi kao ugledna članica EU i ključni zagovornik proširenja Unije na Zapadni Balkan.

Zatim, u dijelu koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu govori i kako je na nedavnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a hrvatski predstavnik izjavio je da Hrvatska "srdačno podržava" težnje Bosne i Hercegovine ka članstvu u EU.

"Ipak, na istoj sjednici diplomat je insistirao na izmjenama izbornog zakona Bosne i Hercegovine kako bi se dala veća moć tvrdo nacionalističkoj hrvatskoj stranci HDZ BiH", navodi on.

Potkopavanje demokratije u BiH

Normalizacija, nastavlja on, neonacističke ekstremne desnice od strane hrvatske vlade direktno je povezana s njenim potkopavanjem demokratije u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, državi koja se suočava sa prijetnjama secesije od strane lidera bosanskih Srba u najtežoj političkoj krizi u mirnodopsko vrijeme.

"Kriza nosi ozbiljne sigurnosne rizike, imajući u vidu etnonacionalističko, separatističko nasilje koje je pokrenulo ratove u bivšoj Jugoslaviji devedesetih. Ideologija ekstremne desnice pokazana na julskoj manifestaciji u Hrvatskoj, kao i naknadni nacistički grafiti koji su ostali neosuđeni od strane vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), bili su okosnica hrvatskog etnonacionalističkog rata agresije protiv središnje i zapadne Bosne i Hercegovine tokom 1990-ih. Današnji lider sestrinske stranke HDZ-a u Bosni i Hercegovini, HDZ BiH, navodno je tražio da mu se dovedu Bošnjaci iz koncentracionih logora pod kontrolom Hrvata kako bi radili kao prisilna radna snaga dok je bio generalni direktor fabrike Soko u Mostaru — što on negira", ističe.

Plodno tlo za ruski utjecaj

Nadalje, smatra kako normalizacija ove ideologije od strane Hrvatske sugerira da se država možda ponovo okreće mračnoj politici prošlosti kako bi oblikovala današnji Zapadni Balkan.

"Istovremeno, regija je postala plodno tlo za ruski utjecaj, uključujući podršku Kremlja secesionističkom lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku, koji redovno sarađuje sa političarima HDZ-a BiH i podržava njihove političke ciljeve", dodaje.

Podsjećajući kako će Hrvatska 2026. godine biti domaćin Samita i Biznis foruma Inicijative tri mora (3SI) povodom 10. godišnjice osnivanja ove platforme, u svom obalnom gradu Dubrovniku, itiče kako će to biti prilika da Zagreb postavi agende o energetici i infrastrukturi na Zapadnom Balkanu i potencijalno opere svoj imidž u vezi s podrškom ekstremno desničarskoj sektarnoj politici u Bosni predstavljajući se kao posrednik između država EU i onih izvan Unije.

Izvoz etnonacionalizma u Bosnu i Hercegovinu

"Dok Hrvatska godinama tone u nacionalizam i ekstremnu desničarsku ideologiju, njen vladajući HDZ godinama se suočava s optužbama da podriva suverenitet Bosne i Hercegovine — uključujući i od tri bivša visoka predstavnika, institucije stvorene za nadzor civilnog sprovođenja Daytonskog sporazuma iz 1995.", jedan je od zaključaka Konstandija.

Kao jedan od ključnih primjera ovog miješanja navodi izbore u Bosni i Hercegovini 2018. godine.

"Prema ustavu nastalom iz Daytonskog sporazuma, Predsjedništvo BiH mora se sastojati od tri člana — Bošnjaka, Hrvata i Srbina. (Evropski sud za ljudska prava proglasio je ovaj model diskriminatornim jer isključuje građane koji se ne identifikuju s jednom od ove tri grupe.) Kada je umjereni bosanski Hrvat iz građanske stranke pobijedio kandidata HDZ-a BiH, hrvatski HDZ se pridružio sestrinskoj stranci u pritisku za izmjene izbornog zakona kako bi povratili političku kontrolu. Hrvatski otpravnik poslova Hrvoje Ćurić Hrvatinić isticao je da samo promijenjeni izborni sistem može osigurati da Hrvati biraju “svog legitimnog predstavnika”. Ovaj stav implicirao je da samo tvrdo nacionalistički Hrvati, a ne građanski političari, mogu predstavljati bosanske Hrvate — bez obzira kako oni glasali", ističe se.

Sve je, podsjeća, kulminiralo tokom izbora 2022. godine, kada je visoki predstavnik Christian Schmidt, dok su se glasovi još prebrojavali, nametnuo izmjene izbornog zakona koje su upravo to i postigle.

"Civilno društvo je osudilo te poteze, uključujući Bosanski advocacy centar, koji je objavio da se radi o 'aparthejdu za Bošnjake.' Hrvatska i HDZ BiH slavili su Schmidtovu odluku kao veliki uspjeh. Sada hrvatska vlada ponovo poziva na 'reforme' izbornog zakona BiH, navodno u 'korist Hrvata' i njenog 'evropskog puta.' To se dešava nakon sastanka Plenkovića s čelnicima HDZ-a BiH, dok EU razmatra da odobri do 917 miliona eura za Bosnu i Hercegovinu putem svog Razvojnog plana za Zapadni Balkan", dodaje.

Krajni cilj HDZ-a - treći entitet u BiH

Krajnji cilj, zaključuje, HDZ-a BiH je stvaranje trećeg entiteta u BiH, dok postojeći Daytonski sporazum dijeli zemlju na entitet Republika Srpska i bošnjačko-hrvatsku Federaciju.

"Ovi pozivi na podjelu u skladu su s recentnim secesionističkim nastojanjima Milorada Dodika, koji podržava HDZ BiH u zahtjevu za treći entitet. Stoga, kada Plenković poziva na 'reforme' u susjednoj Bosni i Hercegovini, postavlja se pitanje pravog krajnjeg cilja Hrvatske", naglašava.

Na kraju, zaključuje kako se naša zemlja, kao i devedesetih, ponovno nalazi u unakrsnoj vatri dvostrukog napada na svoj suverenitet — za sada političkog, ali uvijek s rizikom izbijanja nasilja.

"Kao i tada, bosanski Srbi i bosanski Hrvati etnonacionalisti pokušavaju komadati BiH, samo drugim metodama. Iako su SAD nedavno ukinule sankcije Dodiku, EU sankcije ostaju, a njegova politička budućnost izgleda neizvjesno nakon zabrane obavljanja javnih funkcija. U međuvremenu, etnonacionalisti bosanskih Hrvata imaju punu podršku države članice EU — Hrvatske — dok EU u velikoj mjeri ostaje nijema."

(Vijesti.ba)