
Dana 29. novembra 1993. godine, u 12 sati i 40 minuta, agresorske snage sa položaja na Hladivodama ispalile su minobacačku granatu kalibra 120 milimetara na područje mosta Drvenija, gdje se u tom trenutku nalazio veliki broj građana.
Eksplozija je usmrtila sedam Sarajlija: Staku Aksentić, Zekerijaha Dacića, Ibru Plakala, Seada Plakala, Igbala Redžića, Dženana Smajića i Elvedina Zimića. Još četiri osobe su teško ranjene.
Masakr na Drveniji bio je samo jedan u nizu sistematskih napada na civile tokom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva. Granatiranja i snajperska djelovanja bili su svakodnevica, a posebno su ciljane pijace, škole, bolnice, porodilišta, biblioteke i mjesta gdje su građani stajali u redovima za hljeb i vodu.
Ovi napadi bili su dio šire kampanje terorisanja stanovništva koju je provodila tzv. Vojska RS pod komandom Ratka Mladića, te komandanata Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislava Galića i njegovog nasljednika Dragomira Miloševića.
Za zločine nad civilima Sarajeva, Haški tribunal je Stanislava Galića pravomoćno osudio na doživotnu kaznu zatvora. Dragomir Milošević je ranije osuđen na dugogodišnju zatvorsku kaznu, ali se i dalje vode procesi povezani s njegovom odgovornošću u izvođenju kampanje granatiranja i snajperskog djelovanja.
Masakr na Drveniji ostaje bolno sjećanje u historiji Sarajeva, podsjetnik na brutalnost opsade i na nevine živote koji su ugašeni u svakodnevnim napadima na civilno stanovništvo.
(Vijesti.ba)