Udar američkih sankcija: Na svaku petu pumpu u Srbiji biće stavljen katanac

Prema zvaničnim podacima, srpska naftna kompanija s većinskim ruskim vlasništvom drži oko 20 posto ukupnih benzinskih stanica u Srbiji, a od prodaje goriva ostvaruje skoro 50 posto prometa na tržištu.

Ukupan broj benzinskih stanica u zemlji iznosi 1.520, pokazuju podaci Ministarstva vanjske i unutrašnje trgovine. Od toga je najviše NIS-ovih pumpi – ukupno 327. U ovu brojku ulaze i Gazpromove benzinske stanice, kojih ima 29, što su potvrdili iz Naftne industrije Srbije.

Iako NIS drži oko 20 posto pumpi u Srbiji, njihov promet je daleko veći i iznosi blizu 50 posto, što znači da prodaju više goriva nego sve druge benzinske stanice zajedno.

Ova situacija ne izgleda nimalo dobro, s obzirom na to da je Aleksandar Vučić rekao da je najveći problem za potrošače to što će pumpe NIS-a biti zatvorene, a od 13. decembra i Lukoilove, te upozorio da zbog toga može doći do gužvi na drugim pumpama – ukoliko se u kratkom periodu nešto bitno ne promijeni, piše Nova.rs.

Sankcije NIS-u

Američke sankcije protiv Naftne industrije Srbije stupile su na snagu 9. oktobra ove godine. Kako je tada saopćio NIS, kompaniji nije produžena posebna licenca Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država, koja je omogućavala nesmetano operativno poslovanje.

U saopćenju je navedeno da NIS od januara, od trenutka stavljanja na SDN listu (Specially Designated Nationals), pažljivo prati situaciju i nastoji prilagoditi svoje poslovanje novim okolnostima.

NIS je tada istakao da, u saradnji s partnerima, Vladom Srbije i akcionarima, radi na prevazilaženju situacije.

Za sankcije se znalo od januara

Odluku o uvođenju sankcija ruskim energetskim kompanijama – Surgutnjeftu i Gazpromnjeftu, kao i njihovim podružnicama, s ciljem smanjenja prihoda Moskve od prodaje energenata koji se koriste za finansiranje rata u Ukrajini, američki Sekretarijat za finansije donio je 10. januara ove godine.

Od tada traju pregovori između Washingtona, Beograda i Moskve, kao i konstantna odgađanja početka primjene sankcija prema NIS-u.

Sankcije su prvobitno trebale stupiti na snagu 27. februara, ali su od tada više puta odlagane.

Iz dokumenata objavljenih na Beogradskoj berzi u februaru vidjelo se da je Gazpromnjeft, kćerka firma Gazproma, smanjio svoj vlasnički udio u NIS-u sa 50 na približno 44,85 posto, dok je Gazprom povećao svoj udio sa 6,15 na 11,30 posto.

Vlasnik NIS-a je i država Srbija, s udelom od 29,87 posto, a dionice posjeduju i građani, sadašnji i bivši radnici te drugi manjinski dioničari.

Pričalo se o prodaji ruskog udjela, a onda – obrt

Tokom novembra, ministrica rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je da su ruski vlasnici pristali prodati svoj dio u NIS-u.

„Ruski vlasnici su pristali prodati svoj dio vlasništva u Naftnoj industriji Srbije, to je 56,15 posto. Oni pregovaraju o tome, mi smo veoma uključeni i informirani o tim pregovorima. Dajemo komentare ne na dnevnom nego na satnom nivou, jer smo drugi najveći akcionar s 29,8 posto i jer nam je u vitalnom interesu da NIS nastavi poslovati. On je apsolutno neophodan za energetsku stabilnost naše zemlje“, izjavila je 19. novembra ministrica.

Dodala je da se ne iznose informacije o trećoj strani u pregovorima jer je riječ o poslovnim razgovorima ozbiljnih kompanija.

Međutim, kada je stigla odluka iz SAD da neće biti licence za NIS, predsjednik Vučić je rekao da je „nedvosmisleno da Rusi ne žele prodati NIS“, te da razlog nije finansijske, nego političke prirode.

Nema licence – Rafinerija prestaje sa radom

U Rafineriji nafte Pančevo jučer je počeo proces obustave rada proizvodnih postrojenja zbog nedostatka sirove nafte, što je posljedica američkih sankcija.

„Aktivnosti u Rafineriji organizirane su tako da postrojenja budu spremna za ponovni start čim se steknu uvjeti, odnosno čim dobijemo informaciju o raspoloživosti sirove nafte“, naveli su iz NIS-a.

Zaposleni će u periodu obustave rada biti angažovani na poslovima koji se obično obavljaju tokom planskih obustava.

Vučić je ponovio da Rusi ne žele prodati svoj udio u NIS-u, te da nema naznaka da će SAD produžiti licencu. Naglasio je i da će država osigurati derivate za sve druge kompanije osim NIS-a.

Banke obustavljaju platni promet s NIS-om?

Zbog sankcija NIS-u, pod nadzorom SAD-a se našla i Narodna banka Srbije. Washington je u novembru upozorio da bi NBS mogla biti izložena sekundarnim sankcijama zbog saradnje sa sankcioniranom kompanijom.

NBS je tada najavila prekid platnog prometa s NIS-om ukoliko kompanija ne dobije američku licencu za rad.


(Vijesti.ba)