Kolaps valute: Iranski rijal pao na rekordno niski nivo

Trgovci valutama u Teheranu navode da se dolar prodavao iznad 1,3 miliona riala, što naglašava brzinu pada od 3. decembra, kada je rial tada dostigao rekordno nizak nivo.

Brza deprecijacija dodatno pojačava inflatorne pritiske, podižući cijene hrane i drugih svakodnevnih potrepština te dodatno opterećujući kućne budžete, što bi moglo biti još izraženije nakon nedavne promjene cijena goriva.

Iran je u subotu uveo treću tarifnu kategoriju za benzin, povećavši cijenu goriva kupljenog iznad mjesečne kvote na 50.000 riala (oko 4 američka centa). To je prvo veće prilagođavanje cijena goriva od poskupljenja 2019. godine, koje je izazvalo masovne proteste širom zemlje i represiju u kojoj je, prema izvještajima, poginulo više od 300 ljudi.

Prema novom sistemu, vozači i dalje dobijaju 60 litara mjesečno po subvencioniranoj cijeni od 15.000 riala po litru, te dodatnih 100 litara po cijeni od 30.000 riala, dok se svaka dodatna kupovina sada naplaćuje po cijeni više nego tri puta većoj od osnovne subvencionirane. Iako benzin u Iranu i dalje spada među najjeftinije na svijetu, ekonomisti upozoravaju da bi ova promjena mogla dodatno potaknuti inflaciju u trenutku kada slabljenje riala već podiže cijene hrane i osnovnih životnih namirnica.

Pad valute dolazi u trenutku kada pokušaji obnove pregovora između Washingtona i Teherana o iranskom nuklearnom programu izgledaju blokirani, dok istovremeno traje neizvjesnost zbog rizika od novog sukoba nakon dvanaestodnevnog rata u junu, u kojem su učestvovali Iran i Izrael. Mnogi Iranci strahuju i od šire konfrontacije koja bi mogla uključiti Sjedinjene Američke Države, što dodatno pojačava nervozu na tržištu.

Iranska ekonomija godinama je pogođena međunarodnim sankcijama, posebno nakon što je Donald Trump 2018. godine jednostrano povukao Sjedinjene Države iz nuklearnog sporazuma s Iranom. U vrijeme primjene sporazuma iz 2015. godine, kojim je Iran značajno ograničio obogaćivanje uranija u zamjenu za ublažavanje sankcija, rial se trgovao po kursu od oko 32.000 za dolar.

Nakon što se Trump u januaru vratio u Bijelu kuću na drugi mandat, njegova administracija obnovila je kampanju "maksimalnog pritiska", proširujući sankcije usmjerene na iranski finansijski sektor i izvoz energije. Washington je ponovo krenuo u sankcionisanje kompanija uključenih u trgovinu iranskom sirovom naftom, uključujući prodaju po sniženim cijenama kupcima u Kini.

Dodatni pritisak uslijedio je krajem septembra, kada su Ujedinjene nacije ponovo uvele nuklearne sankcije Iranu kroz takozvani mehanizam "snapback". Ovim mjerama ponovo su zamrznuta iranska sredstva u inostranstvu, obustavljene trgovine oružjem s Teheranom i uvedene kazne povezane s iranskim balističkim raketnim programom.

Ekonomisti upozoravaju da ubrzani pad riala nosi rizik stvaranja začaranog kruga rasta cijena i pada kupovne moći, posebno kada je riječ o osnovnim namirnicama poput mesa i riže, koje su ključne u ishrani stanovništva. Za mnoge Irance, novi rekordno nizak kurs dodatno učvršćuje strah da je ekonomsko olakšanje i dalje daleko, dok diplomatija stagnira, a sankcije se pojačavaju.

(Vijesti.ba)