Duranović za Vijesti: Kako nas zagađeni zrak dugoročno uništava?

Dr. Lina Rayan-Duranović, specijalistica pulmologije, za Vijesti.ba donosi najvažnije upute - kako da se zaštitimo, ali i objašnjava kako dugoročno izlaganje zagađenim česticama utiče na zdravlje stanovništva.

Kada je riječ o prevenciji, Rayan-Duranović ističe dvije važne prakse - izbjegavanje otvorenog prostora, posebno u časovima kad je zagađenje najveće, najčešće u vrijeme saobraćajne špice, tj. negdje oko 16 i 17 sati, ali i u večernjim satima, te nošenje maski.

"Ove standardne hiruške maske nas mogu zaštititi jednim dijelom od ovih većih čestica PM10, ali nas ne mogu zaštititi od čestica PM2,5. Za te čestice trebamo koristiti FFB2 maske sa filterom, koje su se nosile nekad za vrijeme koronavirusa", objasnila je Rayan-Duranović.

Najopasnije su male čestice

Objašnjavajući kako dugoročno izlaganje ovakvim česticama utiče na zdravlje, Rayan-Duranović za Vijesti.ba ističe kako će velike čestice izazvati odmah iritaciju nosa i grla, ali i da su male čestice najopasnije te da ih ima mnogo, otprilike 10 puta više nego što je normalno.

"Kod malih čestica je najveći problem što prolaze alveokapilarnu membranu i idu direktno u krv i osim što štete plućima - dolazi do zadebljanja alveokapilarne membrane, slabije razmjene kisika jer ga tijelo prima manje, ulazi u sva tkiva i, kao svako strano tijelo, naš imuni sistem prepoznaje te čestice i izaziva sistemsku upalu. I, onda vi kad se dugoročno izlažete, imat ćete efekat prvo na kardiovaskularni sistem gdje će doći do pojave tzv. oksidativnog stresa, zadebljanja krvnih zidova, zatim se smanjuje opskrbljenost, što u konačnici može dovesti do moždanog udara ako gledamo centralni nervni sistem i do srčanog udara, ako gledamo srce", upozorila je.

Također, istakla je i kako dugoročno izlaganje štetnim česticama može dovesti do bolesti perifernih krvnih sudova tj. malih arterija na donjim ekstremitetima, odnosno na nogama.

"A, ovamo na plućima, one se talože na toj alveokapilarnoj membrani, odnosno, prolaze u alveole i njihovim taloženjem mi gubimo površinu za disanje i onda, pored standardnog bronhitisa koji imamo, dolazi do pogoršanja svih stanja - hronični bronhitis, astma i druge bolesti pluća", navela je.

Primijetite li ove simptome, odmah se javite ljekaru

Ali, u konačnici, kako zaključuje, ono što je najgore jeste što taloženjem ovih čestica naš imuni sistem "poludi", a prvi simptomi zbog kojih bismo se trebali javiti ljekaru jesu gušenje, smanjena tolerancija na napor te kašalj.

Među posebno ugroženim kategorijama stanovništva koje su osjetljive na ove čestice jesu:

• pacijenti sa hroničnim bolestima
• plućni bolesnici
• astmatičari
• onkološki pacijenti
• djeca i
• trudnice

"Mi često zaboravljamo trudnice. Ove sitne čestice koje mi udišemo, kad uđu sistemskom cirkulacijom, one ulaze i u krvotok ploda, odnosno krvotok djeteta nerođenog i može dovesti do toga da se dijete rodi prije vremena sa nerazvijenim plućima. I onda praktično, kad vi rodite takvo dijete, nažalost, imate osobu koja će čitav život biti ovisna ili o lijekovima, ili o aparatima za disanje", istakla je Rayan-Duranović u razgovoru za Vijesti.ba.

E. Šahbazović

(Vijesti.ba)