Vijeće ministara BiH donijelo Odluku o utvrđivanju kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca

Donošenjem ove odluke kvalitetnije se zadovoljava potreba tržišta rada bez ugrožavanja domaće radne snage te doprinosi smanjenju rada na crno stranih državljana. 

Ukupna godišnja kvota radnih dozvola za produženje i novo zapošljavanje iznosi 7.427 radnih dozvola, od čega se na Federaciju Bosne i Hercegovine odnosi 4.500, na Republiku Srpsku 2.000 i Brčko distrikt Bosne i Hercegovine 927 radnih dozvola.

Broj radnih dozvola koje se mogu izdati za produženje već izdanih radnih dozvola iznosi 2.350 (Federacija BiH 1.500, Republika Srpska 500 i Brčko distrikt BiH 350), dok se za novo zapošljavanje stranaca može izdati 5.077 radnih dozvola (Federacija BiH 3.000, Republika Srpska 1.500 i Brčko distrikt BiH 577 radnih dozvola).

Najviše, 1.760 radnih dozvola namijenjeno je djelatnostima građevinarstva, njih 1.060  prerađivačkoj industriji, dok je 560 radnih dozvola odobreno hotelijerstvu i ugostiteljstvu za pružanje usluga smještaja, pripreme i usluživanja hrane.    

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola u skladu s migracijskom politikom, i uz uvažavanje stanja na tržištu rada.

Ministri su na današnjoj sjednici upoznati s dopisima javnog radiotelevizijski servis Bosne i Hercegovine BHRT-a kojim se traži financijska pomoć za prevladavanje problema u poslovanju.

Vijeće je na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa donijelo Odluku o utvrđivanju Carinske tarife za 2026. godinu, usklađenu s Harmoniziranim sustavom i Kombiniranom nomenklaturom Europske unije.

Donošenje ove odluke omogućit će uspješnije obavljanje vanjskotrgovinskih poslova između gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini i u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, odnosno državama članicama Europske unije.

Vijeće je razmotrilo Informaciju Direkcije za ekonomsko planiranje o statusu Reformske agende BiH, obvezama prema Planu rasta za Zapadni Balkan i narednim institucionalnim koracima BiH, o kojoj će se naknadno izjasniti, nakon što se analiziraju sugestije dane predlagatelju iznesene na samoj sjednici. 

Na prijedlog Ministarstva sigurnosti, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o formiranju radnih podgrupa Stalnog koordinacijskog tijela za sprečavanje pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te financiranja širenja oružja za masovno uništenje u Bosni i Hercegovini.

Ovom odlukom formira se deset radnih podgrupa uz definiranje njihovih konkretnih zadataka i rokova za izvršenje u cilju efikasnijeg provođenja međunarodnih standarda u oblasti sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti te financiranja širenja oružja za masovno uništenje.

Ranije formiranje Stalnog koordinacijskog tijela za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma u BiH i sada radnih podgrupa koje će izvršiti analizu i reviziju procjene rizika od pranja novca i financiranja terorizma u BiH u svim sektorskim oblastima jedna je od aktivnosti koje je preporučio Moneyval komitet.

Vijeće je na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova donijelo Odluku o izmjenama Tarife administrativnih pristojbi uz prihvaćene korekcije Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.

Izmjenama Tarife omogućava se da cijene usluga koje pružaju diplomatsko-konzularna predstavništva BiH budu izražene u eurima, imajući u vidu činjenicu da je konvertibilna marka vezana za euro putem currency boarda i da je tečaj konvertibilne marke fiksan u odnosu na euro.

Kako su od 2002. godine, kada su utvrđene sadašnje usluge i njihove cijene, diplomatsko-konzularna predstavništva proširila raspon usluga koje pružaju, bilo je nužno uvrštavanje novih usluga u Tarifu administrativnih pristojbi te njihovo sepecificiranje i usklađivanje tamo gdje je bilo moguće s cijenama usluga koje pružaju diplomatsko-konzularna predstavništva zemalja regije.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Analizu vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine za razdoblje I. - IX. 2025. godine, koju Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dostavlja na kvartalnoj razini.

Ukupna vanjskotrgovinska razmjena u odnosu na isto razdoblje 2024. godine rasla je za 4,93 posto, uvoz je rastao za 4,33 posto, a izvoz za 6 posto, te je pokrivenost uvoza izvozom povećana za 0,90 posto i iznosi 56,67 posto, uz rast vanjskotrgovinskog deficita od 2,22 posto.

Prema analizi, ukupna robna razmjena Bosne i Hercegovine u razdoblju I. – IX. 2025. godine iznosila je 34,83 milijarde KM. Vrijednost izvezene robe bila je 12,60 milijardi KM, a vrijednost uvezene robe iznosila je 22,23 milijarde KM, što je dovelo do vanjskotrgovinskog deficita od 9,63 milijarde KM.

U devet mjeseci ove godine Bosna i Hercegovina je najviše izvozila električnu energiju  u vrijednosti  654,9 miliju KM, izoliranu žicu, kabele u vrijednosti 549,7 milijuna KM, željezne ili čelične konstrukcije i njihove dijelove u vrijednosti od 417,3 milijuna KM, dijelove i pribor za motorna i vučna vozila u vrijednosti od 400,8 milijuna KM, te ostali namještaj i njegove dijelove u vrijednosti od 338,8 milijuna KM.

Istodobno, Bosna i Hercegovina je najviše uvozila naftna ulja, osim sirovih u vrijednosti 1,63 milijarde KM, putničke automobile u vrijednosti 1,03 milijarde KM, lijekove u vrijednosti 581,2 milijuna KM, te električnu energiju u vrijednosti 482,3 milijuna KM.

Najviše robe izvezeno je u: Hrvatsku 2,32 milijarde KM, Njemačku 1,83 milijarde KM, Srbiju 1,40 milijardi KM, Austriju 1,17 milijardi KM, Sloveniju 1,04 milijarde KM, te u Italiju 939,32 milijuna KM.

Najviše robe uvezeno je iz: Italije 2,57 milijardi KM, Njemačke 2,52 milijarde KM, Srbije 2,40 milijardi KM, Kine 2,35 milijardi KM, Hrvatske 1,93 milijarde KM, te iz Turske 1,21 milijardu KM.

Najveću pokrivenost uvoza izvozom u razdoblju I. – IX. 2025. godine Bosna i Hercegovina je ostvarila s Austrijom (155,73 posto), Slovenijom (130,03 posto), Hrvatskom (119,92 posto) i Njemačkom (72,36 posto).

Izvoz u zemlje EU-a iznosio je 9,28 milijardi KM, što je za 5,83 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12,90 milijardi KM, odnosno za 1,85 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Deficit u robnoj razmjeni sa zemljama EU-a iznosio je 3,62 milijarde KM, što je za 7,08 posto manje od deficita u razdoblju I. – IX. 2024. godine.

Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 2,19 milijardi KM, što je za 9,78 posto više nego u prvih devet mjeseci prošle godine, dok je uvoz iznosio 2,77 milijardi KM, što je za 10,47 posto više u odnosu isto razdoblje 2024. godine. U razdoblju I. – IX. 2025. godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je deficit u robnoj razmjeni sa zemljama CEFTA-e od 584,25 milijuna KM i rast deficita od 13,13 posto.

Izvoz u ostale zemlje ostvaruje udjel od 8,99 posto u ukupnom bh. izvozu, dok uvoz iz ostalih zemalja u ukupnom bh. uvozu sudjeluje s 29,51 posto.

Na prijedlog Ministarstva sigurnosti, Vijeće ministara BiH dalo je suglasnost na Pravilnik o broju, uvjetima nabave, načinu korištenja i određivanju osoba s pravom korištenje službenih vozila za specijalizirane namjene u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine.

Pravilnikom je obuhvaćen maksimalno 469 vozila, uključujući vozila koja se nabavljaju iz proračuna i iz donacija.

Granična policija BiH pokriva državnu granicu u dužini od 1.551 km, s ukupno 83 granična prijelaza, od čega je 55 međunarodnih graničnih prijelaza te 28 graničnih prijelaza za pogranični saobraćaj.

Na sjednici je usvojena je Informacija o pripremljenoj Dodatnoj informaciji u vezi s provođenjem preporuka GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije, koju će Ministarstvo sigurnosti dostaviti Tajništvu GRECO-a.  

Planirano je da Četvrto privremeno izvješće o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije bude razmatrano na 102. plenarnoj sjednici GRECO-a u ožujku 2026. godine.

Dodatna informacija o provođenju preporuka GRECO-a pripremljena je na temelju informacija dobivenih od relevantnih institucija različitih razina vlasti u Bosni i Hercegovini, nakon usvajanja Trećeg privremenog izvješća o usklađenosti Bosne i Hercegovine s preporukama GRECO-a u četvrtom krugu evaluacije, koje se bavi „Sprečavanjem korupcije među članovima parlamenta, sucima i tužiteljima“.

U Trećem privremenom izvješću, usvojenom u studenom 2024. godine, GRECO je zaključio da je Bosna i Hercegovina ostvarila mali i ograničen napredak u implementaciji preporuka.

Vijeće ministara BiH usvojilo je u novom tekstu Informaciju Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice u vezi sa Zaključnim zapažanjima na Četvrto periodično izvješće Bosne i Hercegovine o implementaciji Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava pred Vijećem za ljudska prava UN-a, s prijedlogom zaključaka.

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice će Zaključna zapažanja i preporuke Vijeća za ljudska prava UN-a, s prijedlogom zaključaka na Četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudskih prava u BiH objaviti na svojoj službenoj internetskoj stranici. 

Istodobno će ključne napomene i preporuke Vijeća za ljudska prava UN-a i zaključke Vijeća ministara na Četvrti ciklus Univerzalnog periodičnog pregleda o stanju ljudski prava u BiH dostaviti svim nadležnim tijelima u BiH u cilju njihove implementacije, čime naša zemlja nastavlja raditi na daljem unapređenju strateškog planiranja u području prevencije i poboljšanja stupnja zaštite ljudskih prava.

Izaslanstvo Bosne i Hercegovine predstavilo je Četvrto periodično izvješće u siječnju 2025. godine u Ženevi. 

Vijeće je upoznato s Informacijom o isteku mandata Tariku Rahiću, direktoru Agencije za javne nabave BiH 5. 5. 2026. godine i zaključilo da je potrebno blagovremeno raspisati javni natječaj za popunu ove pozicije. 

Također, Vijeće ministara BiH zadužilo je Agenciju za  državnu službu BiH da se očituje o pokretanju nove natječajne proceduru za popunjavanje radnog mjesta direktora Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, nakon što je na prethodnom javnom natječaju najuspješniji kandidat iz Mišljenja Agencije za državnu službu BiH u međuvremenu napunio 65 godina života.

Donesena je Odluka o kriterijima za imenovanje članova Povjerenstva za koncesije Bosne i Hercegovine i Rješenja o imenovanju Povjerenstva za provođenje natječajne procedure za izbor sedam članova Povjerenstva za koncesije Bosne i Hercegovine, a na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa.

Uz opće uvjete koje kandidat za člana Povjerenstva mora ispunjavati definirani su i posebni uvjeti koji, među ostalim, uključuju najmanje VII. stupanj stručne spreme, odnosno visoko obrazovanje bolonjskog sustava studiranja vrednovan s najmanje 240 ECTS bodova iz oblasti prava, ekonomije i inženjerstva; najmanje pet godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Istodobno, kandidat treba ispunjavati uvjete propisane Zakonom o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, treba biti afirmirani stručnjak u području djelovanja, protiv kojeg se ne vodi kazneni postupak i nije bio osuđivan zbog kaznenog djela te da nema izravnih i neizravnih interesa u bilo kojoj aktivnosti koji bi doveli do sukoba interesa. Također, ne može biti angažiran na drugom poslu niti vršiti bilo koju drugu dužnost te obavljati političke aktivnosti.

Rješenjem je imenovano Povjerenstvo za provođenje natječajne procedure za izbor sedam članova Povjerenstva  za koncesije BiH, sastavljeno od pet članova i to tri državna službenika iz Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i dva neovisna stručnjaka.

Na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova utvrđen je Prijedlog odluke o ratifikaciji Sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Kraljevine Saudijske Arabije o uzajamnom izuzeću od zahtjeva za kratkoročnu vizu za nositelje diplomatskih, posebnih i službenih putovnica, koji će biti upućen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru ratifikacije.  

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva civilnih poslova, usvojilo je Informaciju o sudjelovanju Bosne i Hercegovine u Okvirnom programu Europske unije za istraživanje i inovacije Horizont Europa za 2024. godinu.

Ministarstvo civilnih poslova tijekom 2024. godine, kroz tekući grant „Program za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa“, podržalo 35 projekata u ukupnom iznosu 435.500 KM. Putem tekućeg granta „Potpora tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“ podržano je 30 projekata u iznosu od 117.000 KM.

Prema podatcima Europske komisije, u razdoblju 2021. - 2024. godina, 42 pravna subjekta iz naše zemlje su potpisala ugovore o korištenju grant sredstava iz fonda Horizont Europa za 54 projekta, u ukupnom iznosu 11,52 milijuna eura.

S ciljem uspješnog sudjelovanja u ovom programu Ministarstvo civilnih poslova usko surađuje s Europskom komisijom i Delegacijom EU-a u BiH, kao i s nadležnim entitetskim i kantonalnim ministarstvima.

Vijeće je usvojilo Informaciju Ministarstva civilnih poslova o Prijedlogu odluke o kriterijima za raspored sredstava iz tekućeg granta “Programi  za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa i podrška inovatorstvu" za razdoblje 2025. - 2027. godina.

Ovo je novi grant u 2025. godini ukupno vrijedan 561.000 KM, koji je nastao spajanjem dva prethodna granta: “Programi za pripremu projekata i potencijalnih kandidata za sredstva iz fonda Horizont Europa“ (444.000 KM) i “Potpora tehničkoj kulturi inovatorstvu u Bosni i Hercegovini“ (117.000 KM).              

Grantom je planirana potpora za sve institucije, organizacije i pojedince koji su u ranijem razdoblju podržavani kroz dva granta, sukladno kriterijima koji utvrđuje Vijeće ministara BiH.

Do spajanja dva granta došlo je zbog racionalizacije poslova u  tehničkom i funkcionalnom smislu unutar nadležnog sektora u Ministarstvu civilnih poslova. 


(Vijesti.ba)