Kako navodi The Guardian, ključni faktori ovakvog rasta bili su pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima 2024. godine, ali i snažan uzlet tržišta kriptovaluta, dionica i metala.
Posebno je zanimljivo da je gotovo četvrtina ukupnog rasta koncentrisana na samo osam milijardera, među kojima su Elon Musk, Jeff Bezos, izvršni direktor Oraclea Larry Ellison i suosnivač Alphabeta Larry Page.
Ipak, godinu ranije bogatstvo se još brže slijevalo ka samom vrhu, kada je ista grupa činila čak 43 posto ukupnog rasta imovine 500 najbogatijih.
Larry Ellison je tokom 2025. godine povećao svoje bogatstvo za 57,7 milijardi dolara, dostigavši ukupno 249,8 milijardi. Apsolutni rekorder je Elon Musk, čija je neto vrijednost porasla za čak 190,3 milijarde dolara, na ukupnih 622,7 milijardi.
Veliki rast zabilježila je i australska milijarderka Gina Rinehart, čije se bogatstvo gotovo utrostručilo – sa 12,6 na 37,7 milijardi dolara – zahvaljujući ulaganjima u rijetke metale.
Iako je većina najbogatijih ostvarila dobit, bilo je i onih koji su pretrpjeli ozbiljne gubitke. Najveći pad zabilježio je filipinski milijarder Manuel Villar, koji je izgubio 12,6 milijardi dolara.
Njegova imovina pala je na oko 10 milijardi dolara nakon što su dionice njegove kompanije Golden MV Holdings Inc potonule čak 80 posto po isteku šestomjesečne obustave trgovanja.
Nevladina organizacija Oxfam ove podatke stavlja u širi društveni kontekst, navodeći da bi iznos od 2,2 biliona dolara – koliko su najbogatiji zaradili u jednoj godini – bio dovoljan da se čak 3,8 milijardi ljudi izvuče iz siromaštva.
Međunarodni izvršni direktor Oxfama Amitabh Behar upozorio je da ove brojke jasno ukazuju na razmjere globalne nejednakosti.
“Nejednakost je rezultat svjesnih političkih odluka. Dok bogatstvo na vrhu bilježi rekorde, javno bogatstvo stagnira ili opada, a dužnička kriza se produbljuje”, poručio je Behar.
(Vijesti.ba)