28.01.2026 / 11:12 Svijet - Niscemi

Sicilija na rubu ponora: Klizište otkrilo dugogodišnji nemar

Sicilija na rubu ponora: Klizište otkrilo dugogodišnji nemar
Foto: AFP
Snažno nevrijeme koje je proteklih dana zahvatilo jug Italije prouzrokovalo je veliku materijalnu štetu, a najteža situacija zabilježena je na Siciliji. U gradu Niscemiju došlo je do urušavanja približno četiri kilometra duge litice, pri čemu je klizište odnijelo tlo ispod stambenih objekata i prisililo vlasti na hitnu evakuaciju više od hiljadu ljudi.

Snimke iz zraka otkrivaju duboke pukotine i kuće na samom rubu ponora, no zasad nema informacija o poginulima ili povrijeđenima. Talijanska vlada proglasila je vanredno stanje u pogođenim južnim regijama i osigurala početnih 100 miliona eura za sanaciju. Predsjednik sicilijanske regije Renato Schifani procjenjuje da bi ukupna šteta mogla premašiti 1,4 milijarde eura zbog razaranja prometne infrastrukture i stambenih objekata, prenosi Corriere della Sera.

Stručnjaci upozoravaju da je tlo u Niscemiju i dalje nestabilno te da bi nove obilne oborine mogle ponovno aktivirati klizište i ugroziti povijesnu jezgru grada.

Područje Niscemija stoljećima se smatra geološki rizičnim. Grad je izgrađen na glinovitom brežuljkastom terenu iznad Gele, što je kroz historiju više puta dovodilo do klizišta. Arheolog Saverio Landolina Nava još je 1792. godine zabilježio veliko klizište iz 1790., koje je trajalo osam dana i znatno promijenilo reljef, ali bez većeg broja žrtava.

Sličan događaj zbio se i 12. oktobra 1997., kada su stanovnici četvrti Sante Croci i Santa Maria prijavili pucanje zidova i brzo širenje pukotina zbog tla natopljenog vodom. Oko hiljadu ljudi tada je evakuisano, a šteta je bila znatna, no bez ljudskih gubitaka. Civilna zaštita kao glavne uzroke navela je lošu odvodnju i gradnju na neprikladnom terenu. Uprkos preporukama o preseljenju stanovnika i izgradnji kvalitetnijeg sistema odvodnje, provedeni su tek manji infrastrukturni zahvati.

Problemi s klizištima i poplavama nisu ograničeni samo na Siciliju. Stručnjaci upozoravaju da se sjećanje na ovakve katastrofe brzo gubi, što dovodi do ponavljanja istih pogrešaka, što je vidljivo i u regijama poput Pijemonta i Emilije-Romagne. Italija pritom bilježi najveći broj klizišta u Evropi, dok su pravomoćne presude u slučajevima utvrđene odgovornosti rijetke.

Naučna istraživanja pokazuju snažan porast broja ozbiljnih klizišta kroz historiju. Primjer grada Sarna posebno je ilustrativan: od sredine 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata zabilježeno je pet klizišta, dok ih je u drugoj polovici 20. stoljeća evidentirano čak 36, uključujući i razorni događaj iz 1998. godine.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo