SAD, Velika Britanija, EU i Australija planiraju strateški savez o kritičnim mineralima

Samit se smatra korakom ka popravljanju transatlantskih veza narušenih zbog jednogodišnjeg sukoba s Donaldom Trumpom i otvaranju puta drugim savezima koji će pomoći zemljama da smanje rizik od Kine, uključujući i onaj usmjeren na čelik, piše The Guardian.

Australija je u petak najavila da će formirati stratešku rezervu minerala vrijednu 1,2 milijarde australskih dolara, za koje smatra da su ranjivi na prekid snabdijevanja iz Kine, koja je prošlog aprila ograničila izvoz rijetkih zemalja kao odgovor na Trumpove tarife nazvane "za dan oslobođenja".

Ovo je drugi samit o ovoj temi u mjesec dana, a u njemu učestvuje oko 20 zemalja, uključujući članice G7 - Veliku Britaniju, SAD, Japan, Francusku, Njemačku, Italiju i Kanadu, zajedno s Indijom, Južnom Korejom, Meksikom, Australijom, Novim Zelandom i moguće Argentinom.

Jedna od tema razgovora bit će pozivi SAD-u da garantira minimalnu cijenu za kritične minerale i rijetke zemlje. Izvještaj ove sedmice da Washington odustaje od te ideje izazvao je pad akcija u Australiji, koja se pozicionira kao alternativa Kini u snabdijevanju kritičnim mineralima i odlučila je akumulirati elemente poput antimona i galijuma.

Japan je prethodno godinama aktivno formirao rezerve kako bi se osigurala otpornost na kinesku spremnost da prekine isporuke radi ostvarivanja svojih vanjskopolitičkih ciljeva.

Australska ministrica resursa Madeleine King rekla je da odluka SAD da ne ponudi minimalne cijene neće zaustaviti Australiju u realizaciji programa strateških rezervi kritičnih minerala.

Sastanak u Washingtonu sazvao je američki državni sekretar Marco Rubio, a prisutne zemlje nastoje što brže razviti lance snabdijevanja nezavisne od Kine uz potencijalnu podršku kroz cijene i investicije.

- Jačanje lanaca snabdijevanja kritičnih minerala s međunarodnim partnerima ključno je za američku ekonomiju, nacionalnu sigurnost, tehnološko liderstvo i otpornu energetsku budućnost - saopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a u izjavi pred samit.

Izvori iz EU naveli su da bi, ukoliko pregovori budu uspješni, mogao uslijediti zajednički zaključak koji bi označio prekretnicu u odnosima saveznika koji sarađuju sa SAD-om kako bi smanjili zavisnost od Kine, umjesto stalnog odbijanja Trumpovih tarifnih prijetnji.

Minerali su postali među najvažnijim sirovinama za modernu proizvodnju, potrebni za izradu svega od pametnih telefona do borbenih aviona, vjetroturbina i zvučnika.

Prema podacima visokih zvaničnika Evropske komisije iz decembra, EU koristi 20.000 tona stalnih magneta godišnje, od čega 17.000 do 18.000 tona dolazi iz Kine, dok samo 1.000 tona dolazi iz EU.

(Viejsti.ba/Fena)