EU upozorena na opasnu zavisnost od kritičnih minerala

Izvještaj Evropskog revizorskog suda (ECA) u Luksemburgu otkrio je da su ciljevi bloka za 2030. godinu nedostižni zbog nedostatka napretka u domaćoj proizvodnji, preradi i reciklaži, piše The Guardian.

- Stoga je od vitalnog značaja da EU pojača napore i smanji svoju ranjivost u ovom području - rekla je Keit Pentus-Rosimannus, članica ECA odgovorna za reviziju.

Izvještaj, koji ispituje sposobnost EU da ispuni cilj od 42,5 posto energije iz obnovljivih izvora do 2030., otkriva jaz između retorike i stvarnosti.

U jednoj od najtežih ocjena, navodi se da je istraživanje u EU nedovoljno razvijeno te da čak i kada se otkriju nova nalazišta, može proći 20 godina da rudarski projekat u EU postane operativan.

- To čini bilo kakav konkretan doprinos do roka 2030. teško zamislivim - navodi se u izvještaju.

U međuvremenu, britanski premijer Keir Starmer dogovorio je ubrzanu saradnju s Japanom na kritičnim mineralima tokom razgovora u Tokiju u subotu sa svojom kolegicom Sanae Takaichi.

Marco Rubio, američki državni sekretar, sazvao je samit oko 20 zemalja u Washingtonu u srijedu kako bi koordinirali diverzifikaciju snabdijevanja mineralima, uključujući litij, nikl, kobalt, bakar i rijetke zemlje potrebne za solarne panele, vjetroturbine i baterije za automobile.

Samit se smatra korakom ka popravljanju transatlantskih odnosa narušenih godinom sukoba s Donaldom Trumpom i otvaranju puta za druge saveze koji bi pomogli zemljama da smanje rizik od Kine.

Mapa dobavljača pokazuje zavisnost od istoka, posebno Kine i Rusije, koja isporučuje 29 posto nikla korištenog u auto i zrakoplovnoj industriji.

EU je snažno oslonjena na Kinu za sedam od 26 analiziranih minerala, uvozeći: 97 posto svog magnezija, koji se koristi u proizvodnji vodika; 71 posto galija, koji se koristi u pametnim telefonima i satelitskim komunikacijama; i 31 posto volframa, koji se koristi u bušenju i rudarstvu.

Što se tiče rijetkih zemalja, Kina kontrolira između 69 i 74 posto šest važnih rijetkih minerala, uključujući dva, neodimij i praseodimij, potrebna za proizvodnju trajnih magneta koji se koriste u svemu, od sistema zaključavanja automobila do vrata frižidera i vjetroturbina.

Brisel je ranije otkrio da je od 20.000 tona trajnih magneta koje je koristila industrija EU u 2024. godini, 17.000 tona došlo iz Kine.

(Vijesti.ba/Fena)