Strah u vrhu Irana: Američki napad mogao bi vratiti mase na ulice

Na sastancima na visokom nivou, zvaničnici su vrhovnom vođi Aliju Khameneiju prenijeli da je javni bijes zbog prošlomjesečnog obračuna – najkrvavijeg od Islamske revolucije 1979. godine – dostigao nivo na kojem strah više ne djeluje kao sredstvo odvraćanja, rekla su četiri aktuelna zvaničnika upoznata s razgovorima.

Prema njihovim navodima, Khamenei je upozoren da je veliki broj Iranaca spreman ponovo se suprotstaviti sigurnosnim snagama te da bi vanjski pritisak, poput ograničenog američkog udara, mogao dodatno ohrabriti demonstrante i nanijeti nepopravljivu štetu političkom sistemu.

Jedan od zvaničnika rekao je Reutersu da neprijatelji Irana žele nove proteste kako bi doveli do kraja Islamske Republike te da bi, „nažalost“, u slučaju ustanka došlo do još većeg nasilja.

- Napad u kombinaciji s demonstracijama bijesnih građana mogao bi dovesti do sloma sistema vlasti. To je glavna briga među najvišim zvaničnicima i upravo to naši neprijatelji žele - rekao je zvaničnik, koji je, kao i ostali sagovornici, tražio anonimnost zbog osjetljivosti teme.

Ove izjave su značajne jer ukazuju na unutrašnje sumnje u vrhu vlasti, koje su u suprotnosti s javno prkosnim stavom Teherana prema demonstrantima i Sjedinjenim Američkim Državama.

Izvori nisu željeli navesti kako je Khamenei reagovao. Iransko ministarstvo vanjskih poslova nije odmah odgovorilo na zahtjev Reutersa za komentar.

Više izvora reklo je Reutersu prošle sedmice da američki predsjednik Donald Trump razmatra opcije prema Iranu koje uključuju ciljane udare na sigurnosne snage i lidere s ciljem ohrabrivanja demonstranata, iako regionalni zvaničnici smatraju da sama zračna sila ne bi srušila vjersku vlast.

"Ljudi su izuzetno bijesni"

Mogući ustanak nakon američkog napada bio bi drugačiji od reakcije Iranaca na izraelske i američke napade na iranski nuklearni program u junu, nakon kojih nije došlo do antivladinih protesta.

Međutim, bivši visoki umjereni zvaničnik kaže da se situacija promijenila nakon obračuna početkom januara.

- Ljudi su izuzetno bijesni - rekao je, dodajući da bi američki napad mogao ponovo izvesti građane na ulice. "Zid straha se srušio. Straha više nema."

Napetosti između Teherana i Washingtona dodatno su porasle nakon dolaska američkog nosača aviona i pratećih ratnih brodova na Bliski istok, čime je Trumpu proširen manevarski prostor za vojnu akciju, nakon što je više puta prijetio intervencijom zbog nasilnog gušenja protesta.

Nekoliko opozicionih ličnosti, koje su ranije bile dio establišmenta, upozorilo je vlast da bi „ključajući javni bijes“ mogao dovesti do sloma režima.

- Rijeka tople krvi prolivena u hladnom mjesecu januaru neće prestati ključati dok ne promijeni tok historije - poručio je bivši premijer Mir-Hossein Mousavi, koji se od 2011. nalazi u kućnom pritvoru bez suđenja, u izjavi objavljenoj na reformskom portalu Kalameh.

- Na kojem jeziku narod treba reći da ne želi ovaj sistem i da ne vjeruje vašim lažima? Dosta je. Igra je završena - dodao je Mousavi.

Tokom protesta početkom januara, sigurnosne snage su, prema svjedocima i organizacijama za ljudska prava, brutalno ugušile demonstracije, pri čemu su hiljade ljudi ubijene, a mnogi ranjeni. Teheran je nasilje pripisao "naoružanim teroristima" povezanim s Izraelom i SAD.

Trump nije proveo prijetnje vojnom intervencijom, ali je od tada zatražio nuklearne ustupke od Irana. I Teheran i Washington signalizirali su spremnost za obnovu diplomatije u vezi s dugotrajnim nuklearnim sporom.

Srdžba koja tinja i "opasnost od krvoprolića"

Analitičari i upućeni izvori navode da, iako su ulice trenutno mirne, duboko ukorijenjeni problemi nisu nestali.

Nezadovoljstvo javnosti tinja zbog ekonomskog pada, političke represije, rastućeg jaza između bogatih i siromašnih te raširene korupcije, zbog koje se mnogi Iranci osjećaju zarobljenim u sistemu bez nade za promjene.

- Ovo možda nije kraj, ali više nije ni samo početak - rekao je Hossein Rassam, analitičar sa sjedištem u Londonu.

Ako protesti ponovo izbiju u uslovima pojačanog vanjskog pritiska, a sigurnosne snage odgovore silom, šest sadašnjih i bivših zvaničnika strahuje da bi demonstranti bili hrabriji nego ranije, ohrabreni iskustvom i osjećajem da nemaju šta izgubiti.

Jedan zvaničnik upozorio je da bi vlast, ukoliko bi Iran bio napadnut, koristila još brutalnije metode protiv demonstranata, što bi moglo rezultirati krvoprolićem.

Građani Irana s kojima je Reuters razgovarao očekuju da bi vlasti oštro reagovale na svaki novi talas protesta.

Stanovnik Teherana, čiji je petnaestogodišnji sin ubijen tokom protesta 9. januara, rekao je da su demonstranti tražili samo normalan život, a odgovorili su im "mecima".

- Ako Amerika napadne, ponovo ću izaći na ulice da se osvetim za svog sina i djecu koju je ovaj režim ubio - poručio je.

(Vijesti.ba)