Sagrada Familia zvanično postala najveća crkva na svijetu

Na skelama na platformi postavljenoj 54 metra iznad tla nalazi se ogromna kamena ploča koja će biti završni dio križa na središnjem tornju Isusa Krista.

Visoka dizalica podići će je do samog vrha koji će dosegnuti visinu od 172,5 metara, čime će Sagrada Familia (Sveta porodica) za deset metara nadmašiti visinu katedrale u njemačkom Ulmu.

Sagrada Familia već je nekoliko mjeseci najviša crkva na svijetu, ali zasad je samo metar viša od ulmske katedrale.

Vrh bazilike namjerno će ostati niži od 177 metara, visine barcelonskog brda Montjuïc. Tako je odlučio slavni katalonski arhitekt Antoni Gaudí, veliki vjernik koji je preuzeo projekt 1883. godine.

– Gaudí nije želio premašiti tu visinu jer je brdo Montjuïc Božje djelo, rekao je Mauricio Cortes, jedan od voditelja arhitekata na gradilištu.

Središnji toranj Isusa Krista bit će blagoslovljen 10. juna, na stotu godišnjicu Gaudijeve smrti, čije tijelo počiva u kripti bazilike. Vatikan još nije potvrdio hoće li papa Lav XIV prihvatiti poziv na otvaranje tornja.

– Postavljanjem križa projekt će biti završen gotovo 80 posto, izjavio je za agenciju France Presse Jordi Faulí, arhitekt koji projekt vodi više od desetljeća.

Nezadovoljstvo komšija

Upravni odbor za izgradnju, privatna kanonska fondacija, namjeravao je ove godine dovršiti radove na Sagradi, najpoznatijoj nedovršenoj građevini na svijetu. Međutim, pandemija covida-19 paralizirala je turističku industriju, a time i glavni izvor prihoda najposjećenijeg španskog spomenika.

Turisti se sada ponovo masovno vraćaju: u 2024. godini zabilježeno je 4,8 miliona posjetilaca, što je napunilo kasu bazilike koja se oslanja isključivo na prihode od ulaznica i privatne donacije.

Uprkos tome, odbor se ne usuđuje odrediti novi datum završetka preostalih radova koji uključuju kontroverzno Pročelje slave i njegova četiri zvonika. Plan odbora da ispred glavnog ulaza izgradi veliko stepenište i trg podrazumijevao bi rušenje dva stambena bloka. Stanari se godinama bore protiv tog plana.

– Naše su kuće legalne, stoji na natpisu istaknutom na jednoj od ugroženih zgrada.

– Sagrada Familia posjeduje parcelu zemlje, ali ne i ostatak. Zašto bi se onda širila na moj dom?, pita se Salvador Barroso, predsjednik udruženja stanara.

Stanari naglašavaju da su stanove kupili legalno te da ih niko nije upozorio da bi područje moglo postati dio kompleksa bazilike. Barroso je svoj stan kupio krajem osamdesetih, a za projekt stepeništa saznao je tek 1992., kada su Olimpijske igre transformirale Barcelonu u turističku meku.

– Ovdje se zapravo radi o biznisu, komentariše Barroso širenje bazilike.

„Vjerna“ Gaudiju

Stanari preispituju da li je sporno stepenište uopće bilo dio Gaudijevog izvornog plana. Kritičari često ističu da je većina arhitektovih maketa uništena tokom Španskog građanskog rata te da je crkva izgubila suštinu koju je zamislio njen tvorac.

Glavni arhitekt Faulí insistira na tome da se u svim dijelovima projekta vjerno prati ono što je Gaudí želio. Dodao je da su sačuvani drugi dokumenti, te da su dio maketa kasnije rekonstruisali Gaudijevi učenici.

– Gaudí je bio izvanredan arhitekt i vrijedi dovršiti njegov projekt, poručio je Faulí, izrazivši nadu u pronalaženje „pravednog rješenja“ za Pročelje slave.

Gradske vlasti Barcelone posredovat će u sukobu te ističu da bilo kakav dogovor mora osigurati rješenje za stanare, u gradu koji se već suočava s teškom stambenom krizom.

Ipak, nakon godina nesuglasica, kraj gotovo stoljeće i po dugih radova na Sagradi Familiji čini se bližim nego ikada.

– Nadam se da će spor biti riješen. Ono što ne mogu reći jeste hoće li se to dogoditi na sudu ili za pregovaračkim stolom, zaključio je Barroso.

(Vijesti.ba)