Starenje ne dolazi postepeno – naučnici otkrili dva ključna životna preokreta

Naime, studija iz 2024. godine, koja se bavila molekularnim promjenama povezanim sa starenjem, otkrila je da ljudi prolaze kroz dva perioda naglog ubrzanja starenja: jedan u prosječnoj dobi od 44 godine, a drugi oko 60. godine, piše ScienceAlert.

"Ne mijenjamo se samo postepeno s vremenom, dešavaju se zaista dramatične promjene", pojasnio je genetičar Michael Snyder sa Univerziteta Stanford u augustu 2024. godine, kada je istraživanje objavljeno.

"Pokazalo se da su srednje četrdesete period dramatičnih promjena, kao i rane šezdesete. To važi bez obzira na to koju vrstu molekula posmatramo."

Starenje je složen proces povezan s povećanim rizikom od različitih bolesti, poput Alzheimerove i kardiovaskularnih oboljenja, čiji rizik ne raste ravnomjerno, već naglo eskalira nakon određene dobi. Kako bi bolje razumjeli te promjene i pronašli načine da ih ublaže, Snyder i njegove kolege detaljno su istraživali biologiju starenja.

U tu svrhu pratili su grupu od 108 odraslih osoba koje su tokom nekoliko godina, svaka dva do tri mjeseca, davale biološke uzorke. Naučnici su analizirali širok spektar biomolekula, uključujući RNK, proteine, lipide i mikrobiome iz crijeva, kože, nosa i usne šupljine, prikupivši ukupno 135.239 bioloških parametara. Tokom tog opsežnog prikupljanja podataka, koje je rezultiralo sa više od 246 milijardi podatkovnih tačaka, tražili su obrasce promjena povezanih sa starenjem.

Analiza je pokazala da se zastupljenost brojnih molekula u organizmu značajno mijenja u dvije različite životne faze. Čak 81 posto svih proučavanih molekula pokazalo je promjene tokom jednog ili oba ova perioda. Promjene su dosegle vrhunac prvo sredinom četrdesetih, a zatim ponovo u ranim šezdesetima, uz donekle različite molekularne obrasce za svaki period.

Prvi vrhunac, u srednjim četrdesetima, pokazao je promjene u molekulama povezanim s metabolizmom lipida, kofeina i alkohola, kao i s kardiovaskularnim oboljenjima te poremećajima funkcije kože i mišića. Drugi vrhunac, u ranim šezdesetima, bio je povezan s metabolizmom ugljikohidrata i kofeina, kardiovaskularnim bolestima, promjenama na koži i mišićima, regulacijom imunološkog sistema te funkcijom bubrega.

Iako se prvi vrhunac starenja poklapa s periodom kada žene obično ulaze u perimenopauzu ili menopauzu, istraživači su isključili ovu pojavu kao glavni uzrok. Naime, i muškarci su u istoj dobi prolazili kroz značajne molekularne promjene.

"To sugerira da, iako menopauza ili perimenopauza mogu doprinijeti promjenama uočenim kod žena u srednjim četrdesetima, vjerovatno postoje i drugi, značajniji faktori koji utiču na te promjene i kod muškaraca i kod žena", objasnio je metabolomičar i glavni autor studije Xiaotao Shen. "Prepoznavanje i proučavanje tih faktora trebalo bi biti prioritet za buduća istraživanja."

Autori studije napominju da je uzorak ispitanika bio relativno mali te da su analizirali ograničen broj bioloških uzoraka osoba u dobi između 25 i 70 godina. Buduća istraživanja mogla bi se detaljnije baviti ovim fenomenom, na većem broju ispitanika, kako bi se još bolje razumjelo kako se ljudsko tijelo mijenja tokom vremena.

(Vijesti.ba)