
Obnova Spomenika Slobodi, djela istaknutog hrvatskog kipara Antuna Augustinčića, uspješno je završena, a monumentalna skulptura uskoro će, nakon više od 30 godina, ponovo biti postavljena u mjestu Gradac na Makarskoj rivijeri.
Riječ je o dijelu šireg projekta revitalizacije spomeničkog prostora podignutog borcima Narodnooslobodilačke borbe u samom centru naselja, piše Jutarnji list. Skulptura je prvobitno postavljena 1972. godine na deset metara visokom stubu i predstavljala je jedino Augustinčićevo djelo na dalmatinskoj obali. Srušena je 1992. godine, a njeni ostaci godinama su ležali oštećeni.
Obnova je realizovana u zagrebačkoj Ljevaonici umjetnina Ujević, gdje skulptura trenutno čeka transport i ponovno postavljanje. Sredstva za rekonstrukciju osigurana su kombinacijom crowdfunding kampanje, kroz koju je prikupljeno 67.000 eura, te budžetskih sredstava Općine Gradac. Ukupna vrijednost radova, uključujući montažu, iznosi 106.000 eura.
Načelnik Općine Gradac, Matko Burić, izjavio je kako se povratak spomenika očekuje do ljeta, ali da realizacija zavisi od specijalne mehanizacije potrebne za postavljanje, s obzirom na to da se urbanistički uslovi na lokaciji razlikuju u odnosu na period kada je spomenik prvi put postavljen.
Prema riječima lokalnih vlasti, obnova kompleksa ima za cilj oživljavanje javnog prostora i stvaranje mjesta za buduća okupljanja i manifestacije, čime bi se dodatno unaprijedila kulturna i turistička ponuda Gradca.
Skulptura prikazuje stiliziranu figuru borca u pokretu, s ispruženim rukama prema moru, simbolizirajući slobodu. Motiv se odnosi na zarobljavanje prvog neprijateljskog broda na Jadranu, a na postolju su bila ispisana i imena učesnika NOB-a iz mjesta.
U isto vrijeme, primjerice u Mostaru je najveći i najznačajniji spomenik borcima NOB-a ozbiljno oštećen i više puta vandaliziran. U junu 2022. godine je uništeno svih 700 memorijalnih ploča s imenima poginulih boraca.

Najnoviji vandalski čin je rušenje Spomenika 77 palih igrača i funkcionera Veleža na stadionu Bijeli Brijeg. Počinioci su najčešće nepoznate osobe, a motivi se dovode u vezu s nacionalističkim ekstremizmom ili ideološkim protivljenjem antifašističkom naslijeđu.
(Vijesti.ba)