Ovo su savjeti za gubitak kilograma koji imaju suprotan efekat

Dok su neki zaista korisni, drugi mogu imati potpuno suprotan efekat i otežati gubitak kilograma.

Zato je važno prepoznati koji savjeti zapravo mogu dovesti do povećanja tjelesne težine, umjesto do mršavljenja.

U nastavku su neki od najčešćih savjeta koje bi trebalo izbjegavati ako želite smršati, piše Miss7.

1. Nemojte jesti banane

Banane se često izbjegavaju u dijetama jer sadrže više ugljenih hidrata u poređenju s nekim drugim voćem i povrćem. Međutim, ta razlika u količini ugljenih hidrata nije dovoljna da bi sama po sebi dovela do debljanja.

Na primjer, mala banana sadrži oko 23 grama ugljenih hidrata, dok mala jabuka ima oko 21 gram. Ako pokušavate smršati, važnije je obratiti pažnju na ukupan dnevni unos ugljenih hidrata i šećera, a ne izbacivati pojedine namirnice iz ishrane.

Ključ uspjeha je umjerenost i izbjegavanje pretjerivanja s bilo kojom vrstom hrane. Nema razloga da dramatično reagujete zbog šargarepe u salati ili banane u zobenim pahuljicama. Također, prirodni šećeri iz voća nisu isti kao dodani šećeri u keksu, sladoledu i drugim prerađenim proizvodima.

2. Izbjegavajte gluten

Gluten bi trebalo da izbjegavaju osobe koje imaju celijakiju ili su osjetljive na gluten. U suprotnom, njegovo izbacivanje iz ishrane može čak dovesti do povećanja tjelesne težine.

Razlog je to što proizvodi bez glutena često sadrže više šećera i drugih dodataka kako bi zadržali ukus i teksturu. Ako se vaša ishrana zasniva na povrću, voću, zdravim izvorima proteina iz mesa i ribe i umjerenoj količini integralnih žitarica, unos glutena neće biti prevelik.

Problem je što mnogi ljudi gluten najčešće unose kroz tjesteninu, bijeli hljeb i druge nezdrave izvore. Međutim, ako takvu hranu zamijenite bezglutenskim kolačima, hljebom i keksom, i dalje ćete unositi veliku količinu kalorija i šećera.

3. Izbjegavajte žumanca i jedite samo bjelanca

Dugo se smatralo da konzumiranje više od dva jaja sedmično povećava nivo holesterola. Međutim, novija istraživanja pokazuju da to nije tačno.

Istraživanje naučnika s Univerziteta u Granadi pokazalo je da konzumiranje do sedam jaja sedmično ne povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Iako jaja sadrže holesterol, na njegov rast mnogo više utiču zasićene masti i transmasne kiseline koje se nalaze u crvenom mesu, industrijskim slatkišima, grickalicama i pekarskim proizvodima.

Jaja su relativno jeftina i nutritivno bogata namirnica. Ona sadrže kvalitetne proteine, minerale, folnu kiselinu i vitamine B grupe, a jedno jaje ima oko 70 kalorija i više nezasićenih nego zasićenih masti. Konzumiranje cijelog jajeta obezbjeđuje i unos vitamina D i B12, kao i minerala poput selena, cinka i željeza.

4. Sve kalorije su iste

Izraz „prazne kalorije“ odnosi se na hranu koja ima vrlo malu ili nikakvu nutritivnu vrijednost.

Na primjer, čaša svježe cijeđenog soka od narandže može imati oko 112 kalorija, ali sadrži i kalij i obezbjeđuje cjelokupnu dnevnu potrebu za vitaminom C. S druge strane, ista količina gaziranog napitka s okusom narandže ima oko 120 kalorija, ali ne sadrži gotovo nikakve hranljive materije.

Što je hrana više prerađena, to obično sadrži manje vitamina, minerala i vlakana, a više masti, šećera i tzv. praznih kalorija.

Važnu ulogu ima i glikemijski indeks hrane. Namirnice s više šećera podstiču veće lučenje insulina, što može dovesti do bržeg osjećaja gladi. S obzirom na to da se fruktozni sirup danas nalazi u velikom broju proizvoda – od keksa i jogurta do gaziranih pića i hljeba – ne čudi što mnogi ljudi stalno osjećaju glad. Zato je, umjesto samog brojanja kalorija, važnije obratiti pažnju na kvalitet hrane i količinu koju jedemo.

5. Birajte proizvode s manje masti (low-fat)

Proizvodi s oznakama poput „low-fat“, „light“ ili „smanjen udio masti“ često nisu najbolji izbor.

Kada se iz hrane ukloni mast, proizvođači često dodaju više šećera kako bi poboljšali ukus. Takva hrana ne zadovoljava potrebe organizma i brže izaziva osjećaj gladi, što može dovesti do većeg unosa kalorija tokom dana.

Zbog toga se preporučuje biranje „obične“ verzije proizvoda koja sadrži masti, ali u umjerenim količinama. Također je poželjno u ishranu uključiti zdrave masnoće koje se nalaze u namirnicama kao što su avokado, orašasti plodovi i sjemenke, jer one duže održavaju osjećaj sitosti.

Ideja da masti same po sebi uzrokuju debljanje danas se smatra zastarjelom. Istraživanja su pokazala da ishrana s malo masti, a velikim udjelom ugljenih hidrata može dovesti do povećanja tjelesne težine. Nutricionisti preporučuju da oko 30 posto dnevnog energetskog unosa dolazi iz zdravih izvora masti.

 
(Vijesti.ba)