22.03.2026 / 09:05 Svijet - Građani biraju

Italijani glasaju o promjeni Ustava, Meloni pred prvim porazom?

Italijani glasaju o promjeni Ustava, Meloni pred prvim porazom?
Italija danas započinje dvodnevni referendum o tome hoće li se uvesti promjene u pravosudni sistem, ključni projekt desničarske vlade premijerke Giorgie Meloni.

Oba doma parlamenta već su odobrila reformu. No, s obzirom na to da reforma zahtijeva promjene u ustavu, mora se staviti i na referendum.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni uoči ustavnog referenduma obratila se novoj publici u pokušaju da osigura pobjedu. Dok ona reformu pravosuđa predstavlja kao korak prema „pravednijem“ sistemu, opozicija je referendum pretvorila u protestno glasanje protiv njene vladavine, tvrdeći da predložene promjene predstavljaju prijetnju demokratiji. Nakon tri i po godine na vlasti, Meloni bi se, uprkos stabilnosti koju je donijela zemlji, mogla suočiti sa svojim prvim značajnim porazom, piše BBC.

Borba za glasove mladih

Kako bi pridobila mlađe birače, Giorgia Meloni gostovala je u popularnom podcastu Pulp, koji vode reper Fedez i lični trener koji je postao podcaster, gospodin Marra. U opuštenijem izdanju, zamijenivši uobičajeno odijelo vunenim džemperom sa šljokicama, premijerka je sat vremena odgovarala na pitanja, pozivajući Italijane da podrže reformu.

Strah od političke kontrole

Upravo takva retorika budi oprez kod opozicionih stranaka, koje strahuju da je stvarni cilj premijerke podrediti pravosuđe političkoj kontroli, što njen tim odlučno negira. U vrijeme globalne nesigurnosti i rasta cijena uzrokovanog nepopularnim američkim ratom, svjesni su da bi birači mogli iskoristiti referendum za iskazivanje nezadovoljstva.

„Geopolitička situacija je, naravno, vrlo teška. Ljudi su uplašeni, potpuno to osjećam. Ali moramo se fokusirati na ono o čemu se na referendumu radi“, tvrdi Andrea di Giuseppe, član stranke Braća Italije. On smatra da ocjena rada vlade može pričekati opće izbore sljedeće godine. „Ako niste zadovoljni ovom vladom, 2027. je možete jednostavno smijeniti. Sada je bitan referendum.“

Neočekivana podrška i s ljevice

Ipak, postoje i oni na ljevici koji podržavaju reformu, smatrajući da su veze između sudija i tužilaca previše bliske. „Funkcioniše po principu ‘ja tebi pomognem oko ovog slučaja, pa ti meni pomogneš’. To je kao mali parlament u kojem svi djeluju zajedno. To nije normalno“, kaže Alessandro Sterpa, profesor ustavnog prava na Univerzitetu Tuscia.

Iako nije pristalica premijerke, Sterpa ukazuje na raširene pritužbe o utjecaju političkih frakcija, takozvanih „correnti“, unutar pravosuđa. On u prijedlogu ne vidi ništa što bi povećalo kontrolu vlade.

S druge strane, ovo bi bio prvi put da vlada krajnje desnice mijenja italijanski ustav, napisan četrdesetih godina nakon poraza fašizma. „Ljevica je dugo u univerzitetskim knjigama pisala da samo ona može braniti ustav. Ali to više ne možemo govoriti“, tvrdi Sterpa. „Moji djed i baka borili su se s oružjem protiv fašizma. A ja sam sada za reformu jer je korisna za zemlju.“

Završni skupovi i ključni trenutak

Završni skup kampanje „protiv“ održan je na rimskom trgu Piazza del Popolo, gdje su se čuli strastveni pozivi na „odbranu demokratije“. „Ustav nam je dao garanciju podjele vlasti nakon fašizma. To nam je bilo potrebno da ne bismo ponovo pali u takvu državu“, rekao je Andrea Malpassi iz sindikata CGIL, izražavajući duboku sumnju prema ustavnim promjenama koje predlaže premijerka koja je političku karijeru započela kao obožavateljica Mussolinija.

„Posljednjih godina imali smo mnogo istraga o postupcima ministara ove vlade. Ne želimo da to u budućnosti postane nemoguće.“

Ako Meloni pobijedi, ima veće političke ambicije, uključujući jačanje ovlasti vlastitog ureda. No, ovaj test dolazi u teškom trenutku. „Italijani se ne vole miješati u ove američke ratove, a rast cijena plina šteti popularnosti vlade. Kontekst je trenutno vrlo negativan za Meloni“, smatra politolog Roberto D’Alimonte.

Prema njegovim riječima, Meloni bi preživjela poraz, ali bi njena toliko hvaljena stabilnost bila uzdrmana. „Neće podnijeti ostavku, ali će biti politički oslabljena, u to nema sumnje“, zaključuje.

(Vijesti.ba)

Izdvajamo