
Mueller je prethodno vodio Federalni istražni biro (FBI) od 2001. do 2013. godine. Pripisuje mu se zasluga za preoblikovanje FBI-a u modernu agenciju za borbu protiv terorizma.
Muellerova istraga stavila je Trumpovu kampanju iz 2016. godine pod lupu.
Trump je napisao na Truth Social: "Drago mi je što je mrtav. Više ne može povrijediti nevine ljude!"
Obama ga je nazvao jednim od najboljih direktora u historiji FBI-a i pohvalio njegovu neumornu posvećenost vladavini prava.
U augustu 2001. godine, Senat je jednoglasno potvrdio Muellera za direktora FBI-a, a on je u agenciji služio više od deset godina. Penzionisao se iz FBI-a 2013. godine.
Četiri godine kasnije, Mueller se našao u središtu političkog vrtloga. Njegova istraga o ruskim pokušajima utjecaja na predsjedničke izbore 2016. godine i potencijalnoj umiješanosti Trumpa i njegove kampanje bila je gotovo svakodnevni izvor intriga i nagađanja skoro dvije godine, od maja 2017. do marta 2019. godine.
Sudski dokumenti ureda njegovog specijalnog savjetnika bili su pedantno analizirani, a svako novo otkriće predstavljalo je potencijalnu bombu koja bi, ovisno o nečijoj perspektivi, mogla srušiti predsjednika.
Trump je Muellerovu istragu nazvao "lovom na vještice" te ga je smatrao jednim od svojih najvećih političkih protivnika.
Tokom istrage, Muellerov tim je provjerio postupke Rusije, kao i nekoliko članova Trumpovog predizbornog štaba i saveznika. Uprkos tome što je njegov rad često dospio na naslovnice, sam Mueller je rijetko javno govorio.
Istraga je rezultirala višestrukim optužnicama i nagodbama sa bivšim šefom Trumpove kampanje Paulom Manafortom, kao i savjetnikom za nacionalnu sigurnost Michaelom Flynnom.
Na kraju, Muellerov izvještaj od 448 stranica bio je temeljit, ali u konačnici neuvjerljiv. U njemu je utvrđeno da se Rusija miješala u izbore 2016. godine na "sveobuhvatan i sistemski način", ali nije utvrđeno da su članovi Trumpove kampanje kovali zavjeru ili koordinirali te aktivnosti.
(Vijesti.ba)