Huti čekaju na ključnoj naftnoj ruti: Prst nam je na okidaču

To bi se, međutim, moglo promijeniti ako se u sukob uključe jemenski Huti, militantna grupa koja je posljednjih godina, uz naoružanje i finansijsku podršku Irana, već značajno ometala pomorski promet u tom području. Nakon što su nedavno pojačali prijeteću retoriku, Huti su privukli pojačanu pažnju međunarodnih aktera.

Sjedinjene Države i njihovi bliskoistočni partneri pažljivo prate jemenske militante. Iako još nisu direktno djelovali, Huti predstavljaju važnu polugu za Iran ako odluči dodatno pritisnuti globalnu ekonomiju ili proširiti svoje mete na Saudijsku Arabiju i obližnje američke vojne kapacitete, poput baze u Džibutiju.

Iran već dugo podržava savezničke milicije širom Bliskog istoka kako bi projicirao moć i odvratio potencijalne napade. Dok su se Hezbolah u Libanu i proiranske milicije u Iraku već uključile u rat napadima na Izrael i američke baze, Huti su dosad bili izuzetak, ali signalizirali su da se mogu uključiti u svakom trenutku.

"Ako se Huti uključe u sukob, ulozi postaju znatno veći", rekao je Adam Baron, stručnjak za Jemen i Zaljev iz think tanka New America. "To u priču uvlači Sueski kanal i Egipćane, a još više i Saudijsku Arabiju."

Visoki zvaničnik Huta, Mohammed al-Bukhaiti, prošle je sedmice izjavio: "Prst nam je na okidaču. Uključenje Jemena u sukob samo je pitanje vremena."

Ko su Huti?

Iako su dugo bili otpisivani kao planinski borci u sandalama, Huti su se dokazali kao izuzetno sposobna vojna sila. Grupa je prije više od deset godina preuzela kontrolu nad glavnim gradom Sanom i većinom naseljenih centara Jemena u dugotrajnom građanskom ratu, uspješno se odupirući arapskoj koaliciji predvođenoj Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, prenosi Index.hr.

Tokom rata u Gazi, njihovi napadi bespilotnim letjelicama i projektilima gotovo su potpuno zaustavili promet Crvenim morem i Sueskim kanalom, prisilivši brodare na duži put oko afričkog Rta dobre nade. Grupa je također uspjela pogoditi ciljeve u Izraelu, udaljenom više od 1600 kilometara.

Prije godinu dana, administracija predsjednika Trumpa pokrenula je vojnu kampanju protiv Huta, što se pokazalo kao uvod u sadašnji rat s Iranom. U tim borbama američki mornari i piloti bili su izloženi baražnoj vatri dronova i projektila. Sukob je nakon gotovo dva mjeseca okončan prekidom vatre, nakon kojeg su Huti bili oslabljeni, ali ne i slomljeni.

Iako su direktni sukobi prestali, Huti su nastavili s napadima na Izrael i brodove u Crvenom moru. Svoje napade obustavili su tek nakon što je Trumpova administracija prošle jeseni posredovala u dogovoru o prekidu vatre u Gazi, ali brodarske kompanije i dalje su oprezne pri korištenju te rute.

Strateški značaj Crvenog mora

Crveno more ponovo je u centru pažnje jer Iran, kontrolišući Hormuški moreuz, praktički zatvara dotok nafte iz Perzijskog zaljeva. Saudijska Arabija ima naftovode koji joj omogućuju da djelomično zaobiđe tu blokadu preusmjeravanjem sirove nafte preko poluotoka do luke Yanbu na Crvenom moru.

Međutim, taj alternativni put vodi brodove pored stotina kilometara obale pod kontrolom Huta, prema još jednoj kritičnoj tački - moreuzu Bab al-Mandeb, koji povezuje Crveno more s Adenskim zaljevom.

"Oni imaju izuzetno vrijedan položaj", rekao je Baron. "Ako ste Iran i cilj vam je stvoriti pritisak zatvaranjem još jedne ključne pomorske trgovačke rute, onda su Huti očito najlakši način da to postignete."

Iako ih Iran posljednjih godina finansira i naoružava, Huti imaju vlastitu domaću političku bazu o kojoj moraju voditi računa. Dok im je borba u ime Gaze donijela popularnost kod kuće i širom arapskog svijeta, svrstavanje uz Iran u napadima na arapske zemlje moglo bi im se obiti o glavu.

"Oni nisu puki izvršitelji koje Teheran koristi na isti način na koji je dugo koristio neke iračke milicije", izjavila je Barbara Leaf, bivša visoka zvaničnica State Departmenta za Bliski istok. "Ako pogledate njihove napade na Izrael i brodove tokom rata u Gazi, vidjet ćete da velik dio svojih aktivnosti nisu provodili po nalogu Irana."

Ulozi su za Hute visoki jer ne žele biti percipirani kao neko ko vodi iranske bitke i pritom uzrokuje nove žrtve među Jemenima. Odluka Hezbolaha da se pridruži ratu kao podrška Iranu rezultirala je teškim izraelskim zračnim udarima i kopnenom invazijom koja je raselila libanske civile. Slično tome, Irak je ponovo postao ratište.

Prošlogodišnji američki napadi na Hute uništili su dio njihove vojne infrastrukture i usmrtili brojne vođe militanata. Ipak, ako se osjeti egzistencijalno ugroženim, Teheran bi mogao izvršiti pritisak na grupu da se pridruži borbi. Vođa Huta, Abdul-Malik al-Houthi, ranije ovog mjeseca izjavio je da su njegovi borci uz Iran i spremni na eskalaciju kada to bude potrebno.


(Vijesti.ba)