
Prema optužnici, Kunarac je u svojstvu komandira specijalne jedinice Vojske Republike Srpske zvane “Žaga”, s drugim pripadnicima jedinice u okviru progona učestvovao u ubistvima najmanje šest osoba, te mučenju i nanošenju snažne fizičke i psihičke patnje zarobljenim civilima, kao i deportaciji civilnog stanovništva bošnjačke nacionalnosti.
Optužnica tereti Kunarca da je s pripadnicima svoje jedinice 28. jula 1992. u jutarnjim satima iz sela Kobilja Ravan otišao prema susjednom selu Luke, gdje su uhapsili nekoliko civila bošnjačke nacionalnosti, a zatim im na mostu preko Ćehotine vezali ruke žicom i s mosta ih bacili u rijeku, usljed čega su se dvije osobe utopile.
- Kada su došli u selo Luke, nezakonito su lišili slobode civilno bošnjačko stanovništvo, dok su im nakon zarobljavanja uspjeli pobjeći neki civili. Preostale civile nezakonito lišene slobode poveli su prema selu Falovići, da bi, nakon što su stigli do rijeke Ćehotine, na mjestu Potpeće neke civile pustili, dok su odveli nekoliko osoba - navodi se u optužnici, koju je pročitala tužiteljica Remzija Smailagić.
Kunarac i pripadnici njegove jedinice su 28. jula, prema optužnici, u drugim zaseocima u Foči ubili nekoliko zarobljenika, dok je nekoliko civila uspjelo pobjeći u okolne šume. Oputuženi i pripadnici jedinice su preostale zarobljenike tukli po glavi i tijelu, te je Kunarac s još jednim vojnikom ubio civila.
- Zapalili su kuće, te su preostale zarobljene civile bošnjačke nacionalnosti odveli u jedno od sela (…) Te je putem sredstava vojne veze Kunarac obezbijedio dolazak vojnog kamiona, na koji su potrpali zarobljene civile bošnjačke nacionalnosti, a zatim ih odvezli pred sjedište jedinice u Foči, gdje su ih uveli, ispitivali i tukli - stoji u optužnici.
Dvije osobe su tom prilikom zadobile teške tjelesne povrede, a nakon ispitivanja su odvedene u Kazneno-popravni dom Foča, odakle je jedna osoba odvedena i ubijena, dok je druga razmijenjena.
Smailagić je u uvodnoj riječi kazala da će kroz subjektivne i objektivne dokaze moći dokazati da je optuženi vršio progon civilnog bošnjačkog stanovništva, u okviru kojeg je učestvovao u ubistvima, mučenju, kao i deportaciji.
- Dokazat ćemo ulogu Kunarca koja je ostala u kulturi sjećanja svih svjedoka - rekla je tužiteljica Smailagić.
Odbrana je iskoristila zakonsko pravo da ne iznosi uvodnu riječ u ovoj fazi postupka.
Na dijelu suđenja koji se ticao medicinskog stanja optuženog, javnost je bila isključena.
Prije početka glavnog ročišta, održana je statusna konferencija, na kojoj je dogovorena efikasnost i dinamika suđenja.
Tužiteljica Remzija Smailagić je rekla da će saslušati 31 svjedoka, pročitati iskaze 14 svjedoka koji su u međuvremenu preminuli i predložiti 203 materijalna dokaza, te da će im za to trebati 51,5 sati.
Kunarca je Haški tribunal osudio na 28 godina zatvora za više silovanja, te za porobljavanje dvije žene koje je potpuno lišio kontrole nad njihovim životima i prema njima postupao kao prema svom vlasništvu.
Sudsko vijeće će naknadno donijeti odluku o terminu nastavka suđenja, javlja BIRN BiH.
(Vijesti.ba / FENA)