Zašto na 1. april ljudi lažu jedni druge?

Iako se radi o jednom od najraširenijih globalnih običaja, njegovo tačno porijeklo do danas nije sa sigurnošću utvrđeno, a upravo ta kombinacija tradicije i misterija čini ga posebno zanimljivim.

Najpoznatija i historijsko najutemeljenija teorija seže u Francusku u 16. stoljeću. Uvođenjem gregorijanskog kalendara 1582. godine, proslava Nove godine premještena je s kraja marta, odnosno početka aprila, na 1. januar. Međutim, vijest o promjeni nije svugdje stigla istovremeno, a dio stanovništva ju je i odbijao prihvatiti.

Oni koji su ustrajali na starom običaju i slavili Novu godinu početkom aprila postali su meta ismijavanja. Nazivali su ih "aprilskim ludama", a na njihov račun zbijale su se šale, poput slanja na besmislene zadatke ili davanja lažnih poklona. Smatra se da se iz te prakse razvio današnji Prvi april.

Ipak, neki historičari vjeruju da su korijeni ovog običaja još stariji. U antičkom Rimu se krajem marta održavao festival Hilaria, tokom kojeg su se građani maskirali te ismijavali jedni druge i vlast, što uvelike podsjeća na današnje prvoaprilske podvale.

Sličan duh pronalazi se i u srednjovjekovnoj "svetkovini luda" (Feast of Fools), danu kada su se društvene norme okretale naglavce, a haos i humor preuzimali glavnu ulogu. Iako ne postoji direktna veza s 1. aprilom, ovi primjeri pokazuju da su ljudi i u prošlosti cijenili dane kada su pravila bila privremeno ukinuta.

Jedan od najranijih pisanih tragova koji bi se mogao povezati s ovom tradicijom potječe iz Engleske 14. stoljeća. U "Canterburyjskim pričama" Geoffreyja Chaucera spominje se "32. mart", što mnogi tumače kao šifriranu aluziju na 1. april. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je taj navod nejasan i podložan različitim interpretacijama te se ne može smatrati pouzdanim dokazom.

Do 18. stoljeća običaj se čvrsto ukorijenio širom Evrope, naročito u Velikoj Britaniji, gdje su se razvile specifične podvale poput slanja ljudi u "lov na uzaludne zadatke". Tradicija se kasnije proširila i na Sjedinjene Američke Države te ostatak svijeta. S pojavom masovnih medija, prvoaprilske šale dobile su potpuno novu dimenziju. Jedna od najlegendarnijih podvala dogodila se 1957. godine, kada je BBC objavio prilog o berbi špageta sa stabala u Švicarskoj, u što su brojni gledaoci povjerovali, prenosi Index.hr.

Danas je Prvi april globalni fenomen koji obuhvaća sve, od bezazlenih porodičnih šala do pomno osmišljenih marketinških kampanja velikih kompanija koje toga dana namjerno brišu granicu između stvarnosti i laži.

Uprkos brojnim teorijama, važno je istaći da jedinstven i konačno potvrđen izvor ovog običaja ne postoji. Objašnjenje povezano s promjenom kalendara i dalje je najprihvaćenije, no ni ono nije bez svojih slabosti. Upravo zato Prvi april ostaje zanimljiv podsjetnik na isprepletenost historije, humora i društvenih običaja te na univerzalnu ljudsku potrebu da se barem jedan dan u godini posveti smijehu i bezazlenim podvalama.


(Vijesti.ba)