
On je rekao da su potrebne nove sigurnosne strukture zbog izjava Donalda Trumpa o mogućem povlačenju SAD-a iz NATO-a i dovođenju u pitanje člana 5, koji kaže da je napad na jednu članicu napad na sve.
Rasmussen predlaže proširenje postojeće Koalicije voljnih, koja je formirana radi odbrane Ukrajine nakon mogućeg primirja, tako da preuzme i širu odgovornost za evropsku konvencionalnu odbranu. Ukrajina bi, prema njemu, bila dio te strukture i predstavljala bi „bedem” protiv Rusije.
On i dalje smatra NATO temeljem sigurnosti, ali naglašava da se mora ojačati evropski stub Alijanse. Koaliciju bi, po njegovom mišljenju, trebale voditi dvije evropske nuklearne sile – Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo – što se već djelimično dešava kroz postojeće planove i sjedišta.
Rasmussen je kritikovao ideju da Evropska unija sama preuzme ovu ulogu, ističući da EU nema dovoljne vojne kapacitete, te da su njeni mehanizmi kolektivne odbrane slabiji od NATO-ovog člana 5.
On smatra da bi nova koalicija trebala uključivati samo države koje su spremne i sposobne djelovati, bez „neodlučnih zemalja”, te da bi trebala imati i vlastiti mehanizam odlučivanja.
Također je rekao da bi Evropa trebala voditi pragmatičniji, „transakcijski” odnos sa SAD-om, nudeći saradnju u određenim pitanjima u zamjenu za veću američku posvećenost Evropi i Ukrajini.
Ipak, naglasio je da bi NATO i dalje ostao ključan, posebno zbog američkog nuklearnog kišobrana, te da bi američki general vjerovatno i dalje ostao na čelu savezničke komande u Evropi.
(Vijesti.ba)