Ko može rušiti Schmidtove zakone i ko je "negativni zakonodavac"?

Govoreći o budućnosti Ureda visokog predstavnika, Arnautović je za Televiziju Sarajevo (TVSA) podsjetio da mandat OHR-a traje sve dok Bosna i Hercegovina ne ispuni uslove poznate kao "5+2", među kojima je i pitanje državne imovine.

"Važno je razumjeti da mandat visokog predstavnika traje dok se ne ispune definisani uslovi", rekao je Arnautović.

Dodikove tvrdnje bez uporišta

Posebno se osvrnuo na tvrdnje pojedinih političkih lidera, prije svih Milorada Dodika i njegovog saradnika iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), da bi nakon Schmidtovog odlaska mogli poništiti zakone koje je nametnuo.

Prema Arnautovićevim riječima, takve tvrdnje nemaju pravno uporište, jer visoki predstavnik djeluje na osnovu međunarodnog mandata zasnovanog na Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) i Bonskim ovlaštenjima.

Arnautović je pojasnio da visoki predstavnik, kada interveniše i donese zakon, u određenim situacijama praktično preuzima ulogu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

"Zakon koji donese visoki predstavnik postaje domaći zakon Bosne i Hercegovine. To nije strani akt, nego domaći propis koji može ocjenjivati jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine", istakao je.

Pozvao se i na praksu Ustavni sud Bosne i Hercegovine, odnosno presudu U 9/00, kojom je obrazložena "teorija funkcionalne dualnosti", prema kojoj visoki predstavnik ima pravo donositi zakone kada domaće institucije ne funkcionišu.

Arnautović je naglasio da "političke strukture ne mogu poništiti Schmidtove odluke".

"Apsolutno ne mogu. Jedino Ustavni sud Bosne i Hercegovine može ocijeniti da li je neki zakon u skladu sa Ustavom, a nemamo nijedan slučaj da je Ustavni sud poništio zakon koji je donio visoki predstavnik", kazao je.

Stranci ostaju do funkcionalne države

Dodao je da Ustavni sud Bosne i Hercegovine u takvim slučajevima ima ulogu "negativnog zakonodavca", odnosno institucije koja može ukinuti zakon ukoliko nije u skladu sa Ustavom.

Govoreći o pritiscima na državne institucije, Arnautović je upozorio da postoje političke snage koje zagovaraju slabljenje institucija Bosne i Hercegovine i oduzimanje njihovih nadležnosti.

Kao primjer naveo je pokušaje ograničavanja nadležnosti Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine, uključujući prijedloge za ukidanje Glavnog centra za brojanje i oduzimanje nadležnosti CIK-u u oblasti sukoba interesa.

Arnautović je zaključio da međunarodna zajednica neće napustiti Bosnu i Hercegovinu dok država ne postane stabilna i funkcionalna.

(Vijesti.ba)