Brutalni incidenti: Kako zaustaviti eskalaciju nasilja u bh. školama?

Naše škole odavno nisu potpuno sigurno okruženje, prije svih, za djecu. Žrtve nasilja i maltretiranja bili su i pojedini prosvjetni radnici, dok institucije uglavnom reaguju tek nakon što slučajevi postanu javni.

Od masakra u Sanskom Mostu

Posebno zabrinjava porast vršnjačkog nasilja koje se sve češće snima mobilnim telefonima i objavljuje na društvenim mrežama. U Banjoj Luci je nedavno tako zabilježen slučaj brutalnog premlaćivanja učenice u osnovnoj školi, dok su druga djeca događaj posmatrala i snimala, a samo jedan učenik pokušao pomoći žrtvi.

Roditelji i prosvjetni radnici upozoravaju da je nasilje postalo svakodnevica u mnogim školama naše zemlje, i to u oba entiteta. U pojedinim slučajevima učenici crtaju tzv. "liste za odstrel", prijete vršnjacima, dok škole često pokušavaju probleme riješiti interno, bez uključivanja javnosti i stručnih službi.

Dodatnu zabrinutost izazvao je i posljednji slučaj u kojem je priveden nastavnik nakon što je, prema prijavama, verbalno i fizički napao troje učenika u osnovnoj školi u Sarajevu. Prema medijima dostupnim informacijama, ali i što se moglo vidjeti na snimku koji se pojavio na društvenim mrežama, nastavnik je učenicima upućivao psovke i prijetnje, nakon čega je danas, ipak, intervenisala policija i uhapsila ga.

Incident je ponovo otvorio pitanje psihološke provjere zaposlenih u obrazovnim ustanovama, ali i odnosa prema djeci unutar razjedinjenog školskog sistema u Bosni i Hercegovini.

Posjetimo, posebno u posljednje dvije godine Bosnu i Hercegovinu je potreslo više teških incidenata povezanih sa školama. Među njima je i tragedija u Sanskom Mostu, gdje je zaposlenik škole počinio masakr kada je ubio troje radnika unutar gimnazije. Bio je to jedan od najtežih napada u obrazovnim ustanovama ikada u Bosni i Hercegovini.

Posljedica "agresije u javnom prostoru"

Sociolozi i psiholozi upozoravaju da je nasilje u školama posljedica šire društvene krize, odnosno "agresije u javnom prostoru, nasilnog sadržaja na društvenim mrežama, nedostatka komunikacije unutar porodice i slabih institucionalnih reakcija".

"Poseban problem predstavlja činjenica da mnoga djeca nasilje više ne doživljavaju kao nešto neprihvatljivo, već kao način dokazivanja pred vršnjacima", analiziraju.

Sve češće se postavlja otvoreno pitanje i da li škole u Bosni i Hercegovini imaju dovoljno pedagoga, psihologa i sigurnosnih mehanizama da odgovore na rastući problem nasilja. Represivne mjere same po sebi, očigledno, neće riješiti problem. Prema navodima i iz samih škola "potrebni su dugoročni programi prevencije, rada s roditeljima i jačanja mentalnog zdravlja djece i nastavnog osoblja".

Posljednji brutalni incidenti pokazali su da nasilje nije izolovan problem pojedinih škola, jer se dešavaju u kontinuitetu i na teritoriju gotovo pa cijele države.

Uzbuna za cijelo društvo. Policiju. Pravosuđe. Nastavno osoblje. Roditelje.

(Vijesti.ba)