Njemački AfD najavljuje radikalne promjene ako dođu na vlast

Prema navodima medija bliskih stranci, AfD smatra da je državna administracija "ideološki kontaminirana" i najavljuje široke kadrovske promjene u institucijama, policiji i obrazovnom sistemu.

Planovi AfD-a posebno se odnose na istočne savezne pokrajine, gdje stranka posljednjih mjeseci bilježi istorijski visok rejting i u pojedinim regionima vodi u anketama sa podrškom većom od 35 odsto. Analitičari smatraju da bi upravo izbori u Saksoniji-Anhaltu i Meklenburg-Zapadnoj Pomeraniji 2026. godine mogli predstavljati prvi ozbiljan pokušaj AfD-a da formira regionalnu vladu.

Prema informacijama koje prenosi Brussels Signal, pojedini predstavnici AfD-a otvoreno govore o potrebi "rekonstrukcije državnog aparata" i uklanjanja službenika koje smatraju politički pristrasnim ili lojalnim tradicionalnim strankama poput CDU-a, SPD-a i Zelenih. Stranka tvrdi da su mnoge institucije pod uticajem "ljevičarske ideologije" i da je potrebna "obnova neutralnosti državne službe".

AfD sve bliže vlasti u istočnoj Njemačkoj

AfD posljednjih godina bilježi snažan rast podrške, posebno u istočnom dijelu Njemačke, gdje dio birača izražava nezadovoljstvo ekonomskom situacijom, migracionom politikom i radom savezne vlade u Berlinu. Prema više anketa, stranka bi mogla postati najjača politička snaga u nekoliko pokrajina tokom narednih izbora.

Njemački politički establišment zbog toga sve otvorenije raspravlja o mogućim posljedicama eventualnog dolaska AfD-a na vlast. Posebnu zabrinutost izazivaju najave o promjenama u državnoj administraciji, policiji i pravosuđu, koje kritičari vide kao pokušaj političkog obračuna sa neistomišljenicima.

Pojedini funkcioneri AfD-a smatraju da je "duboka država" jedan od glavnih razloga zbog kojih, kako tvrde, njihova politika nailazi na otpor unutar institucija. Zbog toga najavljuju promjene kadrovske strukture odmah nakon eventualnog preuzimanja vlasti.

Rasprava o lojalnosti državnih službenika

Tema političke lojalnosti državnih službenika već mjesecima izaziva žestoke rasprave u Njemačkoj. Nakon što je njemačka služba za zaštitu ustavnog poretka (BfV) AfD označila kao "potvrđenu desno-ekstremističku organizaciju", više saveznih pokrajina počelo je razmatrati ograničenja za članove te stranke u državnim službama.

Vlasti u Bavarskoj i Hesenu već su najavile provjere zaposlenih u javnom sektoru povezanih sa AfD-om, dok je pokrajina Rajna-Palatinat otišla i korak dalje, uvodeći pravila prema kojima članovi organizacija označenih kao ekstremističke mogu biti spriječeni da rade kao policajci, profesori ili državni službenici.

Unutrašnji ministar Rajne-Palatinata Mihael Ebling izjavio je da "lojalnost ustavu nije preporuka nego obaveza svakog državnog službenika". AfD je takve poteze nazvao političkom diskriminacijom i napadom na demokratiju.

Strah od političke polarizacije

Njemački mediji i analitičari upozoravaju da bi eventualna masovna smjena državnih službenika nakon izborne pobjede AfD-a mogla dodatno produbiti političku polarizaciju u zemlji. Kritičari smatraju da bi takvi potezi predstavljali ozbiljan udar na neutralnost državnih institucija i nezavisnost administracije.

S druge strane, AfD tvrdi da želi "vratiti povjerenje građana u državu" i ukloniti politički aktivizam iz javne uprave. Stranka insistira da ne planira "političke progone", već reformu sistema koji smatra ideološki jednostranim.

Debata dolazi u trenutku kada Njemačka prolazi kroz jednu od najdubljih političkih podjela posljednjih decenija. Rast AfD-a izazvao je ozbiljnu zabrinutost među tradicionalnim partijama, koje i dalje insistiraju na takozvanom "zaštitnom zidu" - odbijanju bilo kakve saradnje sa krajnjom desnicom.

(Vijesti.ba)