Hrvatski ministar: Hrvatska se priprema za razvoj nuklearne energije

Dodao je da bi u budući projekat mogle biti uključene i susjedne države kao suinvestitori.

Šušnjar je rekao da je među najvećim zagovornicima nuklearne energije te podsjetio da je donesen Zakon o primjeni nuklearne energije u civilne svrhe.

"Mislim da je ona jedan od ključnih stubova energetske sigurnosti Republike Hrvatske, pogotovo zato što proizvodi baznu energiju potrebnu za očuvanje sistema i stabilizaciju mreže", rekao je ministar.

Naglasio je da Hrvatska zahvaljujući dugogodišnjem sudjelovanju u radu Nuklearne elektrane Krško ima stručni kadar te da se u saradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva obnavlja studij nuklearnog inženjerstva.

"Studenti će se moći upisati već u septembru", rekao je.

"Postoje istražene lokacije"

Govoreći o mogućim nuklearnim projektima, Šušnjar je rekao da Hrvatska već ima određene prednosti.

"Imamo određene studije, određene lokacije i određene potencijale koji su već istraženi. To nam može ubrzati proces za osam do deset godina", rekao je.

Dodao je da je Vlada zakonski obavezna u roku od šest mjeseci donijeti akcioni plan razvoja nuklearne energije te da se na tom dokumentu već radi.

Prema njegovim riječima, budućnost vidi u malim modularnim nuklearnim reaktorima, ali smatra da Hrvatska neće biti među prvim državama koje će ih pustiti u rad.

Mogući regionalni projekat

Šušnjar smatra da bi Hrvatska mogla postati regionalni centar budućeg nuklearnog projekta.

"Hrvatska ima i lokacijske potencijale tako da bi mogla pozvati i okolne zemlje da budu suinvestitori u takvim projektima", rekao je.

Nije želio otkrivati o kojim se lokacijama radi, istakavši da će konačnu procjenu dati stručnjaci nakon analize postojećih studija.

"Sigurnost snabdijevanja nije bila ugrožena"

Ministar je ocijenio da Hrvatska tokom posljednjih energetskih kriza nije imala problema sa sigurnošću snabdijevanja.

"Sigurnost snabdijevanja ni u jednom trenutku, čak ni tokom ovih kriza, nije bila dovedena u pitanje", rekao je.

Kao ključne elemente naveo je LNG terminal, gasnu infrastrukturu i završetak modernizacije rafinerije.

"Tako gotovo nećemo imati potrebu za uvozom dijela dizela koji se dosad kupovao na Mediteranu jer će se proizvoditi 30 posto više dizela", rekao je.

O NIS-u: Problem je budućnost rafinerije

Šušnjar se osvrnuo i na pregovore oko preuzimanja Naftne industrije Srbije (NIS).

"Koliko je meni poznato, najveći spor je oko potencijalnog mogućeg gašenja rafinerije. Tu, koliko znam, zapinju razgovori", rekao je.

Dodao je da su prema njegovim informacijama predložena rješenja prema kojima bi rafinerija nastavila raditi još nekoliko godina, dok za period nakon toga još nema konačnog dogovora.

(Vijesti.ba)