Šokantni podaci naučnika: Svijet se grije brže nego što se mislilo

U godišnjem ažuriranju “pokazatelja globalnih klimatskih promjena” vodećih svjetskih istraživača navodi se da postoje jasni dokazi da se planeta i dalje zagrijava, te da bi prag od 1,5 stepeni mogao biti premašen za otprilike četiri godine.

Prema Pariškom sporazumu iz 2015. godine, države su se obavezale da će globalno zagrijavanje ograničiti na “znatno ispod” 2 stepena u odnosu na predindustrijski period, uz nastojanje da se rast temperatura zadrži na 1,5 stepeni, kako bi se izbjegle najteže posljedice klimatskih promjena poput suša, poplava, toplotnih talasa i porasta nivoa mora.

2025. godina među najtoplijima u historiji mjerenja

Studija objavljena u časopisu Earth System Science Data upozorava da bi takozvani “ugljični budžet” za ograničenje zagrijavanja na 1,5 stepeni mogao biti potrošen za oko tri godine, dok bi budžet za 1,7 stepeni mogao nestati u narednih 12 godina.

Emisije stakleničkih plinova, koje su glavni uzrok zagrijavanja, i dalje su na visokom nivou, prvenstveno zbog sagorijevanja fosilnih goriva. Ipak, naučnici navode da postoje naznake usporavanja rasta emisija, što se povezuje s prelaskom na obnovljive izvore energije, električna vozila i promjene na tržištu energenata.

Uprkos tome, globalno zagrijavanje se nastavlja brzim tempom. Zemlja se, prema podacima, zagrijava oko 0,27 stepeni po deceniji, a 2025. godina je bila treća najtoplija otkako se vrše mjerenja.

Nivo mora raste rekordno

Profesor Piers Forster, direktor Priestley centra za klimatske budućnosti na Univerzitetu u Lidsu i glavni autor studije, upozorio je da ključni pokazatelji ukazuju na ubrzano zagrijavanje sistema Zemlje.

“Energetska neravnoteža Zemlje pokazuje koliko se toplote akumulira u klimatskom sistemu i to je ključna mjera klimatskih promjena”, rekao je Forster.

On je dodao da je ta neravnoteža bez ljudskog uticaja bila blizu nule, ali da raste od 1970-ih i sada je na rekordnom nivou, što direktno utiče na zagrijavanje kopna i okeana, kao i na porast učestalosti morskih toplotnih talasa.

Tokom 2025. godine zabilježeno je čak 65 dana s izraženim morskim toplotnim talasima, uz ubrzano topljenje leda i porast nivoa mora.

Prema podacima dr Aimee Slangen iz Kraljevskog nizozemskog instituta za istraživanje mora, globalni nivo mora porastao je za oko 23 centimetra od 1901. godine, a sada raste brzinom od oko 1,8 milimetara godišnje, pri čemu se tempo dodatno ubrzava.

“To možda zvuči malo, ali i takav porast povećava rizik od poplava u priobalnim područjima, posebno onim niskim, te ugrožava zajednice i ekosisteme”, upozorila je Slangen.

“Ključne godine su pred nama”

Dr Samantha Burgess iz evropske službe Copernicus za klimatske promjene navela je da je gotovo cjelokupno zagrijavanje u posljednjoj deceniji rezultat ljudskih aktivnosti.

Ona je istakla da se posljedice već osjećaju širom svijeta i da će se u budućnosti vjerovatno dodatno intenzivirati.

“Postoje naznake da rast emisija ugljen-dioksida usporava. To ne znači da smo već na pravom putu, ali pokazuje da politika, tehnologija i društveni izbori počinju mijenjati smjer”, rekla je Burgess.

Dodala je da su naredne godine ključne za dalji tok klimatskih promjena i da je važno nastaviti prikupljanje i analizu podataka.

Klimatski podaci pod pritiskom

Burgess je upozorila i da su globalni sistemi za praćenje klimatskih promjena pod sve većim pritiskom zbog finansijskih i političkih ograničenja.

U Sjedinjenim Američkim Državama, tokom administracije Donalda Trumpa, smanjena je mreža instrumenata za praćenje dubokog okeana, što je uticalo na dostupnost ključnih klimatskih podataka.

“Klimatske informacije nikada nisu bile potrebnije za javnu sigurnost i prilagođavanje, ali infrastruktura koja ih obezbjeđuje trenutno je veoma ranjiva”, upozorila je Burgess.

(Vijesti.ba)