
Američki zvaničnici ranije su vjerovali da će Kremlj izbjegavati direktno provociranje NATO-a dok traje rat u Ukrajini. Evropske obavještajne službe, međutim, već duže upozoravaju da bi Rusija mogla napasti neku članicu Saveza tokom rata ili nakon obnove svojih vojnih kapaciteta.
Prema novoj američkoj procjeni, rastući vojni i ekonomski pritisci na Rusiju povećavaju zabrinutost da bi Putin mogao povući rizičnije poteze.
Američke službe razmatraju više scenarija, od kibernetičkih napada i sabotaža do tajnih operacija u kojima bi učestvovale neidentificirane naoružane grupe, pa sve do ograničenog kopnenog upada na istočnom krilu NATO-a.
Zvaničnici navode da bi period najvećeg rizika mogao trajati od ove jeseni do 2029. godine. Iako se ograničena kopnena invazija trenutno smatra najmanje vjerovatnim scenarijem, procjenjuje se da bi rizik s vremenom mogao rasti.
Ukoliko bi Rusija napala NATO dok rat u Ukrajini još traje, cilj Kremlja vjerovatno ne bi bio zauzimanje velikog teritorija, već pokušaj da podijeli Savez i oslabi povjerenje između njegovih članica i Sjedinjenih Američkih Država.
„Pitanje je kako bi Sjedinjene Države reagovale. Rusiji je oduvijek bio cilj dovesti u pitanje vjerodostojnost NATO-a i odvojiti SAD od njihovih saveznika“, rekla je Heather Conley iz American Enterprise Institutea za Wall Street Journal.
Upozorenje dolazi u trenutku kada Washington sve više osjeća pritisak zbog smanjenih zaliha pojedinih vrsta ključnog naoružanja nakon vojne pomoći Ukrajini i rata s Iranom. Navodno su smanjene zalihe projektila ATACMS i PrSM, presretača Patriot, projektila Stinger, sistema THAAD i drugog naprednog naoružanja.
Američki predsjednik Donald Trump odbacio je, međutim, tvrdnje o smanjenju zaliha oružja, poručivši da SAD raspolaže ogromnim količinama municije i optuživši one koji tvrde suprotno za širenje dezinformacija.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja