Njemačke kompanije ruše rekorde, ali radna mjesta nestaju

Četrdeset najvećih kompanija iz indeksa DAX ostvarilo je u drugom kvartalu 2026. godine najbolji rezultat do sada, pokazuje analiza konsultantske kuće EY. Njihov kumulativni operativni profit porastao je za 16 posto, odnosno sedam milijardi eura, na rekordnih 52,6 milijardi eura. Ukupan prihod dostigao je oko 463 milijarde eura, što je rast od 4,6 posto.

Najveći kvartalni profit ponovo je ostvario Deutsche Telekom, 6,9 milijardi eura, slijede Allianz sa 4,9 milijardi, Volkswagen sa 3,5 milijardi i Siemens sa 3,4 milijarde eura.

Najveći rast profita zabilježili su Bayer i Vonovia, dok je u automobilskoj industriji situacija znatno lošija. BMW je zabilježio pad profita od čak 39 posto, dok su Volkswagen i Daimler Truck imali pad od po devet posto.

Ipak, rekordan rezultat ne znači da je njemačka privreda izašla iz krize. Prema EY-u, rast prihoda i profita uglavnom predvode pojedine industrije koje trenutno imaju koristi od vanrednih okolnosti – od vojne industrije do kompanija povezanih s procvatom umjetne inteligencije i podatkovnih centara.

Hemijska industrija, koja se godinama suočava s problemima, također je ostvarila rast, između ostalog zahvaljujući poremećajima u lancima snabdijevanja.

„Ko gleda samo rekordne iznose, mogao bi pomisliti da je kriza u Njemačkoj prošla – ali stvarnost je potpuno suprotna“, rekao je Henrik Alers iz EY-a. Potražnja na domaćem tržištu ostaje slaba, dok se najveći dio rasta profita ostvaruje u inostranstvu.

Strukturni problemi, poput visoke cijene poslovanja, prevelike administracije, geopolitičkih rizika i novih trgovinskih barijera, i dalje nisu riješeni.

Radna mjesta nestaju

Broj zaposlenih u kompanijama iz indeksa DAX nastavlja padati. Krajem juna ove godine bilo ih je oko 3,49 miliona, odnosno 41.000 manje nego godinu ranije.

Najveći gubitak radnih mjesta bilježi automobilska industrija. U prvoj polovini 2026. godine u tom sektoru bilo je zaposleno oko 691.500 ljudi, najmanje od 2005. godine.

Kompanije ukidaju radna mjesta u sklopu programa smanjenja troškova, dok razvoj umjetne inteligencije dodatno mijenja strukturu zaposlenosti, posebno u administrativnim poslovima. Istovremeno, nove pozicije koje velike kompanije otvaraju uglavnom nastaju izvan Njemačke, gdje su troškovi poslovanja niži.

Direktori zarađuju milione

Dok kompanije štede na zaposlenima, njihovi čelnici i dalje ostvaruju ogromne prihode. Šef SAP-a Christian Klein prošle godine zaradio je 10,9 miliona eura, odnosno oko 30.000 eura dnevno. Slijede direktor Deutsche Banke Christian Sewing sa 10,5 miliona i Adidasov izvršni direktor Bjørn Gulden sa 9,8 miliona eura.

Na nivou eurozone najplaćeniji je bio Michel Dimitrios Doukeris, direktor kompanije AB InBev, koji je prošle godine zaradio čak 63,9 miliona eura.

Ipak, i to je manje od zarade najbolje plaćenih američkih direktora. David Solomon iz Goldman Sachsa prošle godine je primio nešto više od 105 miliona eura.

(Vijesti.ba)