Arnautović predlaže izborni zaokret u BiH: Glasanje od 16. godine, obavezni izlazak...

Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio nekoliko prijedloga kojima bi se, smatra on, unaprijedio izborni proces u BiH, napominjući da je to njegovo lično mišljenje, a ne službeni stav CIK-a BiH.

- Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač - naveo je on.

Kako bi izgledao sastav biračkih odbora?

Također je mišljenja da sastav biračkih odbora treba da bude isključivo iz reda državnih službenika i namještenika, odnosno uposlenika u javnim ustanovama čije nadoknade se isplaćuju iz budžeta svih nivoa - od vaspitačica u vrtićima, vatrogasaca do državnih službenika u organima uprave, agencijama i tako dalje.

- Po meni, donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocjene koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u aprilu mjesecu izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra - kazao je Arnautović.

Istaknuo je da bi jedna od najpotrebnijih reformi, po njegovom mišljenju, trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, mladim osobama od 16 godina. Time bi se barem u ovom pogledu približili zemljama kao što je Njemačka, ili pak Austrija, koja je još 2007. godine, kao prva zemlja u Europskoj uniji, uvela ovo pravo.

- Također, treba razmisliti da članove općinske i gradske izborne komisije imenuje Centralna izborna komisija i da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta Centralne izborne komisije BiH - naveo je Arnautović.

Trostepeni nivo izbornog praga

Kaže kako bi možda trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjivanja političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to je promjena formule Sainte-Laguë u formulu Victora d'Hondta, formulu za preračunavanje glasova u mandate, kao i stvaranje trostepenog nivoa izbornog praga.

- Na primjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time doprinijeti jednom poštenijem izbornom sistemu, koji će prepoznati razliku između onoga kada nezavisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag - smatra Arnautović.

Po njegovim riječima, posebna pažnja se treba posvetiti krojenju izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u cilju njihovog uprošćavanja, okrupnjivanja i pogotovo izbjegavanja određenih političkih manipulacija u postupku krojenja granica izbornih jedinica, kao što su pojave gerrymandering i malapportionmenta. To rezultira u nesrazmjeru između procentnog udjela birača nekog područja i procentnog udjela tog područja u broju mandata u predstavničkom tijelu. Ove pojave se mogu definirati kao nepravedno i nepošteno iscrtavanje granica izbornih jedinica kojim se narušava demokratsko načelo o jednakoj važnosti glasa svakog birača, a time i načelo jednakosti biračkog prava općenito.

Neravnopravnost izbornih jedinica u RS-u

- Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Republika Srpska, koje daju devet direktnih mandata u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica izborna magnituda je jednaka tj. svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata tj. po tri poslanika. Međutim, između njih je ogromna razlika u broju upisanih birača - pojasnio je Arnautović.

Naveo je da je u izbornoj jedinici 1b (banjalučka regija) ukupan broj upisanih birača na dan 4.10.2026. godine 570.725, dok je u izbornoj jedinici 3b (trebinjska regija) taj broj 296.496 birača, tako da je razlika u broju birača u ove dvije izborne jedinice 274.229, što apsolutno izlazi iz okvira bilo kakvog demokratskog standarda u pogledu „težine“ glasova potrebnih za jedan mandat, tj. u pogledu broja glasova birača koji je potreban da bi se osvojilo jedno zastupničko mjesto. U izbornoj jedinici 1b „težina“ jednog mandata je 190.241, a u izbornoj jedinici 3b ta „težina“ je 91.409 potrebnih glasova.

Arnautović je govorio i o Centralnom biračkom spisku.

- Također, jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jeste realno sagledavanje popisa birača u Bosni i Hercegovini. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini - mišljenja je Arnautović.

Kaže da tu vidi dva odvojena koraka - to je ili uvođenje obaveznog glasanja, takozvani compulsory voting, ili vraćanje, bar za jedan ciklus, na aktivnu registraciju birača sa obaveznim izdavanjem ID biračke karte svakom registriranom biraču.

(Vijesti.ba / FENA)