Od kakvog karcinoma boluje papa Lav? Ovo su simptomi, uzroci ...

Riječ je o bolesti koja se može razvijati postepeno, a u početnim fazama često ne izaziva jasno prepoznatljive simptome. Mogućnosti liječenja zavise od veličine i položaja tumora, njegove proširenosti, karakteristika tumorskih ćelija i općeg zdravstvenog stanja pacijenta.

Šta je adenokarcinom pluća?

Adenokarcinom pluća je maligni tumor koji nastaje iz ćelija žljezdanog tipa, a pripada grupi nemikrocelularnih karcinoma pluća. To je najčešća podvrsta raka pluća, a može se pojaviti i kod osoba koje nikada nisu pušile.

Za razliku od nekih drugih oblika raka pluća koji se češće razvijaju u većim disajnim putevima, adenokarcinom se često pojavljuje u vanjskim, perifernim dijelovima pluća.

Tok bolesti nije isti kod svih pacijenata. Kod nekih se tumor otkrije dok je ograničen na pluća, dok se kod drugih može proširiti na limfne čvorove ili udaljene organe. Zbog toga je za procjenu ozbiljnosti bolesti ključno utvrditi njen stadij.

Koji su simptomi adenokarcinoma pluća?

U ranim fazama bolest može proći bez simptoma i biti otkrivena slučajno, tokom snimanja pluća iz drugih razloga. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati:

• Dugotrajan kašalj koji ne prolazi ili se mijenja i postaje izraženiji.
• Otežano disanje ili nedostatak zraka pri fizičkom naporu.
• Bol u grudima ili ramenu, naročito pri dubokom disanju ili kašljanju.
• Iskašljavanje krvi, čak i kada se pojavljuje u manjim količinama.
• Neobjašnjiv gubitak tjelesne težine i smanjen apetit.
• Hronični umor i slabost.
• Promuklost koja traje duže vrijeme.
• Ponavljajuće respiratorne infekcije ili upale pluća koje se teško povlače.

Ovi simptomi ne znače nužno da osoba ima rak pluća jer ih mogu izazvati i druge bolesti. Ipak, dugotrajan kašalj, iskašljavanje krvi ili neobjašnjive promjene u disanju zahtijevaju ljekarski pregled.

Uzroci i faktori rizika

Ne postoji samo jedan uzrok adenokarcinoma pluća. Bolest nastaje usljed promjena u ćelijama koje dovode do njihovog nekontrolisanog rasta. Određeni faktori povećavaju vjerovatnoću njenog razvoja.

Najvažniji faktori rizika su:

• Pušenje: Najznačajniji je faktor rizika za rak pluća, uključujući izloženost duhanskom dimu tokom dužeg perioda.
• Pasivno pušenje: Dugotrajna izloženost dimu drugih pušača također povećava rizik.
• Zagađenje zraka: Izloženost zagađenom zraku može doprinijeti razvoju bolesti.
• Radon i štetne materije: Dugotrajna izloženost radonu, azbestu i određenim profesionalnim štetnim materijama povećava rizik.
• Porodična historija bolesti: Rak pluća kod bliskih članova porodice može biti povezan s povećanim rizikom.
• Starija životna dob: Rizik od razvoja većine karcinoma raste s godinama.

Važno je naglasiti da adenokarcinom pluća mogu dobiti i osobe koje nikada nisu pušile. Prisustvo faktora rizika ne znači da će osoba sigurno oboljeti, kao što ni odsustvo tih faktora ne isključuje mogućnost razvoja bolesti.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnostika počinje ljekarskim pregledom i procjenom simptoma, a zatim se, prema potrebi, provode dodatne pretrage.

Najčešće metode dijagnostike uključuju:

• Kompjuteriziranu tomografiju (CT): Omogućava detaljniji prikaz pluća i procjenu veličine i položaja promjene.
• Bronhoskopiju: Pregled disajnih puteva pomoću tanke cijevi s kamerom, uz mogućnost uzimanja uzorka tkiva kada je to moguće.
• Biopsiju i histološku analizu: Pregled uzorka tkiva kojim se utvrđuje vrsta tumora.
• Dodatna snimanja: PET/CT i druge pretrage mogu pomoći u procjeni proširenosti bolesti.
• Molekularna i genetska testiranja tumora: U određenim slučajevima omogućavaju izbor ciljane terapije.

Liječenje zavisi od stadija bolesti i karakteristika tumora. Ako je tumor ograničen na pluća i može se operativno ukloniti, hirurgija može biti jedna od glavnih opcija. U zavisnosti od nalaza, liječenje može uključivati i hemoterapiju, radioterapiju, imunoterapiju ili ciljane lijekove. Ponekad se kombinuje više metoda.

U slučaju pape Lava, prema objavljenim informacijama, uklonjen je donji režanj desnog plućnog krila. Međutim, sam podatak o obavljenoj operaciji ne otkriva sve detalje o stadiju bolesti niti omogućava zaključak o prognozi.

Zašto je rano otkrivanje presudno?

Rano otkrivanje raka pluća može znatno proširiti mogućnosti liječenja. Kada se tumor otkrije dok je ograničen na pluća, veća je mogućnost da se liječi operacijom s ciljem potpunog uklanjanja bolesti.

Ako se karcinom proširi na druge dijelove tijela, liječenje je obično složenije i često se usmjerava na kontrolu bolesti, usporavanje njenog napredovanja i produženje života.

Problem je što adenokarcinom pluća u početku često ne izaziva simptome koji bi jasno ukazivali na rak. Zbog toga je važno reagovati na dugotrajan kašalj, iskašljavanje krvi, otežano disanje i neobjašnjiv gubitak težine.

Za osobe s visokim rizikom, posebno dugogodišnje pušače koji ispunjavaju odgovarajuće kriterije, ljekari mogu preporučiti skrining niskodoznim CT-om. Takav pregled nije namijenjen automatski svim ljudima, već odabranim grupama kod kojih korist može nadmašiti rizike.

Kakve su prognoze kod adenokarcinoma pluća?

Prognoza zavisi prvenstveno od stadija bolesti u trenutku dijagnoze, mogućnosti uklanjanja tumora, njegovih bioloških karakteristika i odgovora na liječenje. Zbog toga se ne može dati jedinstvena prognoza za sve pacijente s ovom dijagnozom.

Činjenica da je tumor operisan može biti važan dio liječenja, ali sama po sebi nije dovoljna da bi se zaključilo da je bolest izliječena. Nakon operacije ljekari procjenjuju konačne patohistološke nalaze i, prema potrebi, preporučuju dodatno liječenje i redovne kontrole.

Kada je riječ o papi Lavu XIV, za pouzdaniju procjenu njegovog zdravstvenog stanja potrebne su dodatne zvanične informacije o stadiju bolesti i daljnjem planu liječenja.


(Vijesti.ba)