Geopolitičke tenzije mijenjaju svijet: Države premještaju milijarde u zlatu

Nizozemska centralna banka (DNB) objavila je da je između marta i augusta 2026. godine prerasporedila oko 86 tona zlata iz Sjedinjenih Američkih Država i Kanade u London. Kao razloge navela je rastuću geopolitičku neizvjesnost i potrebu za boljom pripremljenošću za moguće krize.

Zašto je London postao važan?

London je jedan od vodećih svjetskih centara za trgovinu fizičkim zlatom, a zlato pohranjeno u Banci Engleske može se lakše koristiti na međunarodnom tržištu.

Nakon ove promjene, udio nizozemskih zlatnih rezervi u Londonu porastao je sa 18,1 na 32,1 posto, čime je britanska prijestolnica postala najveća pojedinačna lokacija za čuvanje nizozemskog zlata. U samoj Nizozemskoj nalazi se 30,8 posto rezervi, dok je udio zlata u New Yorku i Ottawi smanjen na približno 18,5 posto za svaku lokaciju.

Ipak, nije svih 86 tona fizički prevezeno preko Atlantika. Prema analizi Svjetskog savjeta za zlato, oko 59 tona prodano je u New Yorku, a odgovarajuća količina nabavljena je u Londonu. Više od 27 tona fizički je prevezeno iz Sjeverne Amerike u nizozemski trezor, odakle je približno ista količina prebačena u London.

Francuska i Njemačka već su povlačile slične poteze

Nizozemska nije jedina evropska država koja mijenja raspored svojih zlatnih rezervi.

Francuska centralna banka je tokom 2025. i 2026. godine prodala oko 129 tona zlata pohranjenog u New Yorku i nabavila odgovarajuću količinu u Evropi. Ni u ovom slučaju nije nužno riječ o fizičkom transportu, već o promjeni lokacije na kojoj se rezerve vode i čuvaju.

Njemačka je još ranije započela proces preraspodjele. Između 2013. i 2017. godine prebacila je 674 tone zlata iz New Yorka i Pariza u Frankfurt, nakon što je 930 tona iz Londona premjestila u Frankfurt 2000. godine.

Nizozemska je 2014. vratila 122,5 tona zlata iz New Yorka u Amsterdam, dok su i druge države nastojale smanjiti zavisnost od pojedinačnih lokacija.

Geopolitički rizici mijenjaju strategiju

Centralne banke sve više vode računa o tome u kojoj se državi njihove rezerve nalaze, koliko su dostupne i mogu li biti izložene političkim ili finansijskim ograničenjima.

To ne znači da sve države žele vratiti zlato na svoju teritoriju. Nizozemski primjer pokazuje da je cilj često pronaći ravnotežu između sigurnosti, dostupnosti i mogućnosti brze prodaje na međunarodnom tržištu.

Istovremeno, interes centralnih banaka za zlato nastavlja rasti. Prema istraživanju Svjetskog savjeta za zlato za 2026. godinu, 89 posto ispitanih upravljača rezervama očekuje rast ukupnih zlatnih rezervi centralnih banaka u narednih 12 mjeseci, dok 45 posto očekuje povećanje zlatnih rezervi vlastite institucije.

Istraživanje pokazuje i da 57 posto ispitanih centralnih banaka koristi Banku Engleske kao jednu od lokacija za čuvanje zlata, dok 49 posto dio rezervi čuva u vlastitoj zemlji.

Zlato kao strateška rezerva

Promjene pokazuju da se način upravljanja državnim rezervama mijenja. Dok je ranije naglasak bio prvenstveno na količini zlata, danas je jednako važno gdje se ono nalazi i koliko brzo može biti stavljeno na raspolaganje.

U slučaju ozbiljne međunarodne krize, dostupnost zlata može zavisiti od političkih odnosa, sankcija, finansijske infrastrukture i pravnog sistema države u kojoj se čuva.

Zato centralne banke sve češće nastoje rasporediti rezerve na više lokacija, umjesto da zavise od jednog trezora ili finansijskog sistema.

Ovaj trend ne znači da se centralne banke spremaju prodavati zlato. Naprotiv, očekivanja ukazuju na nastavak rasta rezervi. Promjena je prije svega u tome što se zlato ponovo posmatra kao strateška zaštita u neizvjesnim vremenima.

(Vijesti.ba)