Energetska kriza pritiska Evropu: Moguće "nedjelje bez automobila"

Ministri energetike EU razgovarat će o mogućim mjerama na nivou cijele EU za smanjenje potrošnje na sastanku 29. oktobra, usljed sve veće zabrinutosti da bi poremećaji u snabdijevanju kroz Hormuški moreuz mogli potrajati mjesecima.

Prijedlog za razmatranje smanjenja potražnje dolazi iz Irske, koja trenutno predsjedava Vijećem EU i koordinira pregovore među državama članicama.

Cijene plina porasle su za 140 posto otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Irana, dok je barelom nafte Brent danas trgovano po cijeni od 110 dolara. Irsko predsjedništvo upozorava da bi posljedice sukoba na tržište nafte mogle trajati mjesecima čak i ako rat uskoro završi, dok bi se posljedice po snabdijevanje plinom mogle osjećati godinama.

Zvaničnici EU do sada su identificirali rast cijena energije kao najveću indirektnu posljedicu sukoba na Bliskom istoku, iako je evropski komesar za energetiku Dan Jørgensen još u septembru, ponovo pozvao države članice da razmotre mjere smanjenja potrošnje energije.

Operateri plinskih transportnih sistema nedavno su upozorili da bi se EU mogla suočiti s nestašicom plina koja bi iznosila između 12 i 15 posto ukupnih potreba u slučaju izuzetno hladne zime. Po podacima udruženja Gas Infrastructure Europe, popunjenost skladišta plina 20. oktobra iznosila je 74 posto, što je najniži nivo od 2011. godine.

EU razmatra smanjenje potrošnje

Budući da Evropska komisija ima sve manje mogućnosti da ublaži posljedice krize, ministri će razmotriti da li bi smanjenje potrošnje trebalo postati dio odgovora EU, uz oslobađanje strateških rezervi i finansijsku podršku.

Koje su pouke iz koordiniranog odgovora EU na energetske posljedice sukoba na Bliskom istoku i kako bi se Unija trebala pripremiti za scenario u kojem Hormuški moreuz ostane djelimično ili potpuno zatvoren u mjesecima koji dolaze? Koje bi mjere smanjenja potražnje, ako ih bude, trebalo razmotriti na nivou EU-a?, navedeno je u dokumentu Vijeća EU.

Dokument ne predlaže konkretna smanjenja potrošnje niti potvrđuje da su ministri postigli dogovor o tome. Međutim, otvara prostor za procjenu do koje su mjere države članice spremne upravljati potrošnjom ukoliko poremećaji u snabdijevanju potraju.

Rasprava pokazuje rastuću svijest da EU neće moći garantirati energetsku sigurnost oslanjajući se isključivo na uvoz i strateške rezerve ukoliko jedna od ključnih ruta za snabdijevanje ostane blokirana.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron jučer je osigurao dodatne količine dizela iz zemalja Perzijskog zaljeva, nakon što je Saudijska Arabija ponudila dodatne isporuke sirove nafte za Evropu od kraja oktobra do sredine novembra. Taj potez uslijedio je nakon dogovora zemalja G7 o dodatnom oslobađanju strateških rezervi nafte pod pritiskom Washingtona.

Međunarodna agencija za energiju (IEA) saopćila je da je spremna koordinirati dodatna oslobađanja strateških naftnih rezervi među državama članicama ukoliko to bude potrebno radi ublažavanja rasta cijena.

Španija je potvrdila da će tokom oktobra osloboditi 4,4 miliona barela strateških rezervi nafte, u okviru postojećih obaveza za vanredne situacije.

Nedjelje bez automobila?

Neposredno nakon američko-izraelskih vojnih napada na Iran, IEA je predstavila plan od deset tačaka za smanjenje potrošnje nafte, koji uključuje i "nedjelje bez automobila", praksu koja je bila široko korištena tokom energetske krize 1970-ih godina.

Ostale mjere mogle bi uključivati dobrovoljne pozive domaćinstvima i kompanijama na štednju energije, pa sve do ciljanih ograničenja potrošnje u pojedinim sektorima, zavisno od razvoja krize.

Međutim, svaka inicijativa na nivou EU otvorila bi pitanja o tome ko bi snosio najveći teret mjera, da li bi se ograničenja odnosila na industriju i kako zaštititi najugroženija domaćinstva bez dodatnog narušavanja konkurentnosti evropske ekonomije.

Ključno pitanje za ministre je da li bi smanjenje potražnje trebalo koordinirati na nivou Evropske unije ili prepustiti nacionalnim vladama.

Zajednički pristup mogao bi spriječiti međusobno nadmetanje država za ograničene energetske resurse, ali zemlje članice imaju različit stepen izloženosti nestašicama plina, različite cijene električne energije i različite potrebe industrije.

Na stolu je i prijedlog Evropske komisije predstavljen na samitu Evropskog vijeća 15. i 16. oktobra, po kojem bi se energetska potražnja objedinjavala na nivou EU.

Cilj je da Brisel koordinira ukupnu potražnju za energijom i raspoređuje je državama članicama u skladu s njihovim potrebama.


(Vijesti.ba / FENA)