Pet mogućih promjena američke vanjske politike pod utjecajem demokrata

Tokom predizborne kampanje demokrati su tvrdili da su republikanci prepustili administraciji predsjednika Donalda Trumpa ustavne ovlasti Kongresa u pogledu objave rata i državne potrošnje.

Sada se očekuje da će nastojati ograničiti te ovlasti.

U nastavku su neki od načina na koje bi Kongres pod kontrolom demokrata mogao ograničiti Trumpovu vanjsku politiku.

Ograničavanje rata s Iranom

Trump nije zatražio odobrenje Kongresa prije nego što je 28. februara, zajedno s Izraelom, pokrenuo rat protiv Irana. Demokrati su više puta glasali za prekid sukoba, osim ako predsjednik ne zatraži odobrenje Kongresa.

Jedna od tih rezolucija dobila je podršku oba doma Kongresa, uz podršku nekolicine republikanaca, ali je Trumpova administracija nije prihvatila.

S novim utjecajem u Kongresu demokrati bi mogli smanjiti izdvajanja za odbranu ili blokirati imenovanja na određene funkcije kako bi izvršili pritisak na Trumpa da zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata.

Također bi mogli zahtijevati od zvaničnika administracije da zastupnike i javnost redovno izvještavaju o svojim planovima, između ostalog i na javnim saslušanjima, prenosi Hina.

Nova podrška Ukrajini

Trump je uglavnom obustavio direktnu finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini, koja se bori protiv ruske invazije, uprkos širokoj podršci američkoj pomoći među demokratskim i republikanskim zastupnicima.

Nedavno je izazvao nezadovoljstvo među članovima Kongresa, uključujući brojne republikance, ukidanjem sankcija na ruski dizel i izuzećem ruskog energetskog sektora od sankcija, samo nekoliko sedmica nakon što je sam potpisao njihovo uvođenje.

Preuzimanjem kontrole nad oba doma Kongresa u januaru demokrati će moći odlučivati o tome o kojim će se prijedlozima glasati i kada. To bi im moglo omogućiti odobravanje nove pomoći Ukrajini, za šta bi vjerovatno dobili potrebnu dvotrećinsku većinu kojom bi mogli nadjačati Trumpov predsjednički veto. Demokratski saradnici istakli su da je pomoć Kijevu jedan od prioriteta.

Demokrati bi mogli osporiti i druge Trumpove poteze. Naprimjer, demokratski zastupnik Gregory Meeks iz New Yorka, koji bi trebao preuzeti čelno mjesto u Odboru Predstavničkog doma za vanjske poslove, predložio je dvostranački zakon kojim bi se blokirao Trumpov plan o ponovnom uključivanju ruskog dizela na svjetsko tržište.

Iako konačan omjer snaga u Kongresu još nije utvrđen, podrška Ukrajini dosad je bila snažna i među demokratima i među brojnim republikancima iz Trumpove stranke. Zbog toga bi Kongres mogao prikupiti dovoljno glasova za nadjačavanje Trumpovog veta.

Ukidanje vojne pomoći Izraelu

Podrška Izraelu među demokratima znatno je opala zbog izraelskog vođenja rata u Gazi, u kojem su ubijene desetine hiljada palestinskih civila.

Među faktorima su i kontinuirano nasilje na okupiranoj Zapadnoj obali te blisko savezništvo izraelskog premijera Benjamina Netanyahua s republikancima.

Demokrati bi mogli ograničiti ili ukinuti vojnu pomoć Izraelu, koja uključuje osnovnih 3,8 milijardi dolara godišnje, uz dodatne milijarde dolara.

Gotovo polovina demokratskih zastupnika u Predstavničkom domu ovog ljeta glasala je za obustavu pomoći Izraelu.

Neki od onih koji su se usprotivili toj inicijativi, poput Meeksa, ipak su podržali ograničavanje isporuke oružja Izraelu, naprimjer teških bombi.

Ograničavanje vojne potrošnje i obnova inostrane pomoći

Demokrati su mnogo skloniji ograničavanju vojne potrošnje od Trumpovih republikanaca.

Trump je ove godine zatražio dosad nezabilježeno povećanje vojnog budžeta od 67 posto, na 1,5 milijardi dolara, ali su demokrati to blokirali u Senatu, navodeći kao razloge njegovo odbijanje da se konsultuje s Kongresom o ratu s Iranom i velika smanjenja izdvajanja za socijalne programe.

Trump je također uskratio ili otkazao milijarde dolara inostrane pomoći koju je odobrio Kongres.

Mnogi demokrati nezadovoljni su tim rezovima i najavljuju da će pokušati obnoviti finansiranje. I u prošlosti, uključujući i tokom Trumpovog prvog predsjedničkog mandata, demokrati i republikanci snažno su podržavali inostranu pomoć.

Pojačan nadzor nad politikom prema Latinskoj Americi

Trump je bio znatno agresivniji prema zemljama zapadne hemisfere od svojih prethodnika, uključujući vojnu operaciju kojom je svrgnut venecuelanski predsjednik i više od godinu dana smrtonosnih napada na plovila uz obalu te zemlje.

Uveo je i sankcije s ciljem slabljenja komunističke vlasti na Kubi, uz prijetnje vojnom intervencijom kako bi se potaknula promjena vlasti.

Američka administracija također je nastojala utjecati na izbore u Hondurasu, Argentini, Kolumbiji i Brazilu.

Neki demokrati zatražili su istrage i saslušanja o Trumpovim potezima u Venecueli. Drugi su osudili, kako ih nazivaju, okrutne sankcije kojima se kažnjavaju kubanski civili te zatražili prekid američkog miješanja u izbore u drugim državama.


(Vijesti.ba)