Sve više Rusa putuje u Srbiju, Armeniju, i Gruziju: Bježe od mobilizacije?

Prema podacima ruske granične službe, broj odlazaka u te tri zemlje znatno je porastao u odnosu na prethodne godine. Iako statistika ne otkriva koliko se ljudi zaista iselilo, analitičari upozoravaju da sve više Rusa razmišlja o odlasku zbog straha od mobilizacije, dugotrajnog rata i sve većih ograničenja u zemlji.

Ruski nezavisni portal Verstka analizirao je statistiku granične službe Federalne službe sigurnosti (FSB), prema kojoj je od jula do septembra ove godine zabilježeno 660.300 odlazaka ruskih državljana u Gruziju.

To je 43.300 više nego u trećem tromjesečju 2025. godine, kada je zabilježen prethodni rekord, te 43 posto više nego u istom periodu 2022. godine, kada su zabilježena 461.200 odlaska.

Rekorde su zabilježile i Armenija i Srbija. U Armeniju je registrovano 402.300 odlazaka, u poređenju s 344.700 godinu ranije. Toliko Rusa nije putovalo u Armeniju ni u jednom tromjesečju od 2010. godine.

U Srbiji je zabilježeno 64.800 dolazaka, oko 14.000 više nego prošle godine. Prethodni rekord iznosio je 53.200 dolazaka, a zabilježen je u trećem tromjesečju 2024. godine.

Zašto Rusi odlaze baš u te tri zemlje?

Sve tri zemlje ruskim državljanima omogućavaju ulazak bez vize, dok su im mnoge druge države od početka ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine ograničile mogućnosti putovanja.

Armenija ima najjednostavnije uslove za ulazak. Ruskim državljanima za prelazak granice dovoljna je lična karta, bez međunarodnog pasoša. To je posebno važno za vojno sposobne muškarce koji nemaju takav pasoš ili im ga je država zadržala.

Gruzija s Rusijom dijeli kopnenu granicu, a ruski državljani ondje mogu boraviti do godinu dana bez vize. Srbija je jedna od rijetkih evropskih zemalja u koje Rusi mogu putovati bez vize. Održava dobre odnose s Moskvom i odbija uvesti sankcije Rusiji.

U sve tri zemlje već postoje ruske zajednice nastale nakon 2022. godine, što novopridošlima olakšava prilagođavanje.

Rekordni odlasci ne znače nužno i masovno iseljavanje

Ipak, iz podataka FSB-a ne može se zaključiti koliko se Rusa zaista iselilo. Granična služba bilježi broj prelazaka granice, a ne broj pojedinaca. Svako putovanje računa se zasebno, bez obzira na to da li je riječ o turističkom, poslovnom ili trajnom odlasku. Osoba koja je u tri mjeseca dvaput napustila Rusiju u statistici se pojavljuje dvaput.

Prema portalu Verstka, dodatne informacije upućuju na to da je znatan dio odlazaka povezan s barem privremenim preseljenjem. Uočena je i promjena načina putovanja: smanjuje se broj odlazaka automobilom, dok raste broj onih koji iz Rusije odlaze avionom.

Kremlj negira novu mobilizaciju, ali strah raste

Ruske vlasti uporno odbacuju tvrdnje da pripremaju novi val mobilizacije. Prema ukrajinskim medijima, od 1. juna čak su 18 puta zvanično demantovale takvu mogućnost. Dmitrij Medvedev izjavio je 28. augusta da Rusija raspolaže dovoljnim brojem profesionalnih vojnika.

Prema njegovim riječima, u prvoj polovini 2026. godine ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane potpisalo je oko 200.000 ljudi, a više od 16.000 pridružilo se dobrovoljačkim jedinicama. No postoje i drugačiji signali.

Bloomberg je 18. septembra izvijestio da pojedini zaposlenici ruskih vojnih odsjeka otvaraju račune u inostranstvu i savjetuju prijateljima i članovima porodice da napuste Rusiju. Zapadni zvaničnici, međutim, sumnjaju da Rusija raspolaže opremom potrebnom za dodatnih 300.000 vojnika te smatraju malo vjerovatnim izdavanje javnog naloga za masovnu mobilizaciju.

„Puzajuća mobilizacija“ i elektronski pozivi u vojsku

Estonski Međunarodni centar za odbranu i sigurnost (ICDS) procjenjuje da Moskvi možda neće ni biti potreban masovni poziv rezervista kakav je proveden 2022. godine. Umjesto toga, broj vojnika može povećavati prikrivenim regrutovanjem koje uključuje obmanu, pritisak i finansijske poticaje. Pravnici takvu praksu nazivaju „puzajućom mobilizacijom“.

Dodatni razlog za zabrinutost među ruskim vojnim obveznicima jeste novi sistem elektronskih poziva u vojsku. Rusija je uspostavila registar u kojem se osobama kojima je upućen poziv automatski zabranjuje prelazak državne granice. Ograničenje počinje važiti kada se obavijest pojavi u korisničkom profilu na državnom portalu Gosuslugi, a može se ukinuti samo ličnim odlaskom u vojni odsjek.

Ako se osoba ne odazove pozivu, nakon 27 dana mogu uslijediti dodatne mjere, uključujući zabranu upravljanja vozilom, ograničenja imovinskih transakcija i uskraćivanje kredita. Uz to, od 1. januara 2026. godine regrutovanje se provodi tokom cijele kalendarske godine.

Mnogi odlaze preventivno, bez jasnog plana

Zbog takvih pravila dio Rusa odlučuje napustiti zemlju prije nego što dobije poziv u vojsku. Jan Slovicki iz projekta Kovčeg, koji pomaže ruskim državljanima pri preseljenju, kaže da ljudi odlaze preventivno jer pamte iskustva prethodnih valova mobilizacije.

Prema podacima tog projekta, broj zahtjeva za hitnu pomoć pri emigraciji od jula se povećao približno osam puta. Međutim, mobilizacija nije jedini razlog odlazaka.

Politologinja Margarita Zavadska s Finskog instituta za međunarodne odnose, suosnivačica istraživačkog projekta OutRush, u sklopu kojeg je anketirano oko 18.000 ruskih emigranata, smatra da ovogodišnje iseljavanje nije posljedica jednog događaja, nego dugotrajnog gomilanja rizika.

Među njima su četiri i po godine rata, ograničavanje pristupa internetu, pogoršanje ekonomskih prilika i napadi dronovima.

Promijenio se i profil ljudi koji napuštaju Rusiju. Dok su 2022. među emigrantima preovladavali informatički stručnjaci i ljudi koji rade na daljinu, često s ušteđevinom i razrađenim planom preseljenja, danas odlaze i radnici iz uslužnih djelatnosti, nerijetko bez finansijske sigurnosti i jasne predstave o budućnosti.

Mnogi novopridošli navode da planiraju ostati samo dva ili tri mjeseca, a posrednici očekuju da će se dio njih vratiti u Rusiju ili nastaviti put prema drugim evropskim zemljama.

Hoće li se novi emigranti vratiti u Rusiju?

Moskovska konsultantska kompanija Finion tvrdi da se u Rusiju vratilo do 45 posto onih koji su je napustili 2022. godine. Zavadska, međutim, ističe da vjerovatnoća trajnog ostanka u inostranstvu raste s dužinom boravka. Period od približno dvije godine smatra važnim za pronalazak stabilnog posla i smještaja te prilagođavanje novoj sredini.

Rekordni podaci o prelascima granice zato nisu dokaz masovnog egzodusa, ali upućuju na povećanu spremnost dijela ruskog stanovništva da napusti zemlju. Prema Zavadskoj, razmjere eventualnog novog vala iseljavanja odredit će pojava nekog snažnog događaja koji bi ljude potaknuo na odlazak.

Takav se događaj zasad nije desio. Nema zvaničnog dekreta o novoj mobilizaciji, ali ni povjerenja među onima koji strahuju da bi mogli biti pozvani u vojsku.

(Vijesti.ba)