
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul smatra da pregovori o novoj sigurnosnoj arhitekturi za Evropu radi okončanja rata u Ukrajini nisu potrebni.
- Ne trebamo novi evropski sigurnosni poredak. Potrebno je samo prihvatanje pravila i principa o kojima smo se davno usaglasili - rekao je Wadephul jučer tokom posjete Azerbejdžanu.
Među tim principima su Helsinški završni akt Konferencije o sigurnosti i saradnji u Evropi iz 1975. godine te Pariška povelja iz 1990. godine, koje je potpisao tadašnji Sovjetski Savez.
Wadephul je podsjetio da se Rusija, kao pravni sljednik Sovjetskog Saveza, Budimpeštanskim memorandumom iz 1994. godine obavezala da će poštovati suverenitet Ukrajine.
- Ako je to osnova za daljnje razgovore, sporazum se može postići brzo - rekao je.
Dodao je da će Njemačka, dok se to ne dogodi, nastaviti snažno podržavati Ukrajinu da bi se mogla oduprijeti ruskoj agresiji.
Ideja da se mir u Ukrajini uklopi u novi evropski sigurnosni poredak proizašla je prvenstveno iz bilateralnih razgovora između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije. SAD su na taj način žele uključiti Evropljane u pregovarački proces.
Međutim, većina evropskih političara ističe da takav poredak već postoji, te da je problem u tome što ga je Moskva prekršila ratom protiv Ukrajine.
Rusija i dalje iznosi različite zahtjeve, uključujući dokument iz kraja 2021. godine kojim je traženo poništavanje proširenja NATO-a na zemlje istočne i srednje Evrope.
Wadephul očekuje da će SAD imati značajnu ulogu u pružanju sigurnosnih garancija Ukrajini nakon završetka rata.
- Vjerujem da je uključenost SAD-a i potrebna i razumna te da je to zajedničko razumijevanje i za budućnost - rekao je šef njemačke diplomatije na marginama posjete glavnom gradu Armenije, Yerevanu, uoči sastanka Koalicije voljnih za podršku Ukrajini, koji će biti održan sutra u Uredu saveznog kancelara u Berlinu.
Dodao je da je čvrsto uvjeren da će Evropljani uspjeti razviti "zajedničko razumijevanje sa SAD-om o tome kako vjerodostojno provesti te sigurnosne garancije".
Po njegovim riječima, mirovni pregovori imaju smisla samo ako svi, a posebno Ukrajina kao napadnuta zemlja, mogu biti sigurni da se ruski napad više neće ponoviti.
Naglasio je da je evropski sigurnosni poredak u suštini oblikovan kroz NATO, čija su članica i SAD.
Koaliciju voljnih čini oko 35 država, a osnovale su je Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska početkom 2025. godine.
Njemački kancelar Friedrich Merz očekuje da će sutrašnjem sastanku prisustvovati više od 20 lidera. Na dnevnom redu trebali bi se naći pomoć Ukrajini, pregovori o okončanju rata te sigurnosne garancije.
Očekuje se i prisustvo američkih posrednika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera.
Wadephul ostavio otvorena vrata pregovorima na nivou ministara vanjskih poslova
Upitan može li zamisliti nastavak direktnih razgovora između Ukrajine i Rusije, koje su uz posredovanje SAD-a održane u Abu Dhabiju, na nivou ministara vanjskih poslova, Wadephul je odgovorio oprezno.
Kazao je da njemačku vladu u tim razgovorima predstavlja Ured saveznog kancelara te da je Ministarstvo vanjskih poslova blisko uključeno u proces.
Dodao je da tek treba vidjeti hoće li u nekom trenutku biti potrebno ili korisno uključiti i ministre vanjskih poslova, naglasivši da to trenutno nije njegovo primarno pitanje.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja