Genocid vanvremenski zločin, ne može se izbrisati, ne smije zaboraviti

Hodović kaže da mu nikada, a prošlo je toliko vremena, nije jasna glomaznost i količina mržnje, odnosno stvaranja strašne mase negativne energije, netrpeljivosti i želje da se „pripremi“ sve ono što je bilo neophodno da se taj genocid izvrši.

- Uvijek će biti onih koji čine zlo i uvijek će biti onih kojima se čini zlo. Međutim zlo ne egzistira samo po sebi kao teorija, ono „živi“ samo onda kad se eksponira negativnim metodama i sredstvima, kad je agresivno i kad je na djelu - kazao je za Fenu Hodović.

Ukazuje na potrebu da se trajno istraže i zapamte koji su uzroci i posljedice genocida počinjenog nad Bošnjacima, te potrebe da se znanje o tome kontinuirano prenosi na mlađe generacije različitim metodama, a ne samo da se povremeno sjećamo tog čina.

- Danas, 25 godina nakon genocida učinjenog za vrijeme agresije na međunarodno priznatu državu RBiH djeca još u školama ne uče dovoljno o istini, a u nekim dijelovima BiH nikako o onome što se stvarno desilo.

Sistemsko sprječavanje stvaranja kolektivnog pamćenja i kontinuirano negiranje genocida od onih koji su ga počinili i od plaćenika - kvazinaučnika doprinosi dezorijentaciji mladih naraštaja koji nisu savremenici tih dešavanja, a nisu im dostupni objektivni izvori i saznanja - naglasio je.

Kako Hodović ističe, za trenutnu situaciju nisu krivi samo oni koji su to zlo učinili i oni što ga negiraju, nego i oni koji ne čine dovoljno a trebali bi i morali, da se isprave sistemske greške i da ova tematika bude stalno prisutna u svim sferama naših života.

- Genocid kao varvarski čin je vanvremenski i ne može se izbrisati, ali se može zaboraviti. Stoga ne budu li mladi ljudi imali nekoga ko će ih naučiti da zapamte šta se stvarno desilo i obezbijedi stalno prenošenje tog znanja, to se lako može ponoviti. Upravo na području države Bosne i Hercegovine to se kontinuirano dešava jednom narodu - kazao je.

Između ostalog za Hodovića je tragično što u državi Bosni i Hercegovini (koja ima više emitera poštanskog saobraćaja), čak ni 25 godina nakon genocida i svih pravosnažnih presuda kojima je genocid neupitno dokazan, još nema prigodne poštanske marke sa planetarno poznatim motivom 'Cvijet Srebrenice' Udruženja 'Gračaničko keranje', kao ni rad dizajnera Enesa Klopića 'Srebreničke majke' koji prikazuje jedanaest majki okupljenih oko tabuta djeteta.

Stoga je, kaže, iz pijeteta prema ubijenim nevinim žrtvama, iz revolta i ljutnje zbog aktuelne nakaradne pravne regulative u raznim segmentima naših života i agresivnog kontinuiranog negiranja genocida, finansiranog i podsticanog izvana, u projektu nazvanom 'Kultura pamćenja', izradio vinjetu za trajno sjećanje u povodu 25 godina od genocida u i oko Srebrenice. Štampan je samo 1001 primjerak, s numeracijom.

Kao višedecenijski filatelista služeći se alatima, tehnologijom i metodologijom filatelije kreirao je vinjetu sa prepoznatljivim motivima uz tekst '25 godina od genocida, jedinog u Evropi nakon Drugog svjetskog rata' ispisan na tri jezika (bosanski, engleski, francuski).

U spletu bodljikavih žica koje su trebale da obezbijede sigurnost za stanovništvo u kampu UN-a, što se stalno i namjerno zaboravlja, ironično je napisao 'Zaštićena zona UN', također na tri jezika.

Na koverti je u srebrenoj boji prikazan i Memorijalni kamen u Srebrenici i 8372..., broj žrtava genocida te abecednim redom spisak mjesta iz kojih potječu stradale osobe, uz naznaku da broj nije konačan.

Treći element kompozicije prof. Hodovića je prigodni pečat na kojem je, na pet jezika (ruski, francuski, engleski, njemački i bosanski) napisano 'Stop fašizmu i negiranju genocida'.

- Ovo je snažna poruka autora jer se negiranje genocida stavlja u istu ravan sa fašizmom, što i jeste - naglasio je Hodović. Dodaje da je promotor Projekta bio akademik prof. dr. emeritus Dževad Jahić.

Muzejski savjetnik Senad J. Hodović po zanimanju je profesor filozofije i sociologije. Pedavao je u srednjoj školi i višedecenijski je direktor Zavičajnog muzeja Visoko. Autor je više od 40 projekata i dobitnik više priznanja i nagrada između ostalog i Povelje za životno djelo grada Visokog.   

(Vijesti.ba / FENA)