Vogošćanska petlja: Problem koji traje, šta je rješenje?

Kada se prije pet godina na ovoj dionici gradio kružni tok, građani su vjerovali da će njegova izgradnja rasteretiti ovu putnu komunikaciju, što se na kraju nije desilo.

O tome je svojevremeno za naš portal govorio doc. dr. Ammar Šarić, dipl. ing. građ. rukovodilac Odsjeka za saobraćajnice Građevinskog fakulteta u Sarajevu.

"Izgradnja dvotračnih kružnih tokova dok su sve pristupne ceste jednotračne (prilaz iz Vogošće i Rajlovca), nedovoljan kapacitet pristupnih cesta te na kraju veliko saobraćajno opterećenje koje zahtijeva dosta ozbiljniju (veću i širu) cestovnu infrastrukturu sa većim kapacitetom, što se svakako ne može postići izmjenom kružnih tokova", rekao je Šarić, uz dodatak da Vogošćanska petlja predstavlja dobar spoj autoceste i mreže gradskih cesta:

"Kružni tokovi trebaju usporiti vozila koja dolaze sa autoceste i dati im nagovještaj o promjeni uslova odvijanja saobraćaja tako da, prije svega, imaju sigurnosnu funkciju. Također, omogućavaju jednostavan pristup autocesti većem broju priključnih cesta".

Uposlenici Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, Selma Spahić i Ammar Šarić, u sklopu magistarskog rada uradili su mikrosimulaciju petlje Vogošća.

Njihov cilj je bio pronaći uzroke problema na Vogošćanskoj petlji, te predložiti mjere poboljšanja saobraćaja u ovom dijelu Kantona Sarajevo, te razmotriti utjecaj Prve transverzale koja je u izgradnji. Prema rezultatima analize, najznačajniji problemi nastaju zbog lošeg projektovanja saobraćajnica i kružnih tokova s obzirom na to da su kružni tokovi dvotračni, a ulazi i izlazi kružnih tokova su jednotračni.

Osim toga, istaknuta su tri kritična mjesta, a to su ulazi u kružni tok 1 iz smjera Rajlovca i sa autoceste, te izlaz sa kružnog toka 2 prema centru Vogošće.

"Prva transverzala predstavlja jedan od najvažnijih građevinskih i saobraćajnih projekata u Kantonu Sarajevo. Njenom izgradnjom omogućit će se brzi ulaz i izlaz iz grada te direktan spoj sa autocestom. Također, povećat se nivo sigurnosti saobraćaja u odnosu na postojeću magistralnu cestu kroz Vogošću, te će se tada vidjeti i puni benefiti uspostave trolejbuskog saobraćaja do Vogošće. Zajedno sa izgradnjom 'park and ride' sistema u Vogošći, konačno bismo mogli očekivati manji priliv automobila u centar grada, te mnogo brži izlaz", rekli su za Vijesti.ba Selma Spahić i Ammar Šarić, te nastavili:

"Posebno izazovan bit će spoj ove saobraćajnice sa postojećom magistralnom cestom te petljom Vogošća. Tu je moguće primijeniti različite tipove raskrsnice, a optimalni je potrebno odrediti analizom saobraćajnih tokova uzimajući u obzir postojeće i buduće saobraćajno opterećenje te okolne raskrsnice. Međutim, izgradnjom Prve transverzale Vogošćanska petlja i dalje će ostati kritična tačka jer se njen kapacitet neće povećati. Ona se trenutno sastoji od dva kružna toka, što je dobro rješenje za spoj sa autocestom, ali problem je što su to dvotračni kružni tokovi sa jednotračnim ulazima i izlazima, što predstavlja ozbiljan sigurnosni problem ali i značajno reducira kapacitet ovih raskrsnica, te što su oni povezani dvotračnim mostom čiji kapacitet je također potrebno povećati". 

Vogošćanska petlja: Simulacija sa izgrađenom transverzalom i dodanim trakama na mostu pic.twitter.com/TMuxVkY3hc

— Vijesti.ba (@Vijesti_ba) April 28, 2025

"Dodatni nedostatak ove petlje je što oba kružna toka nemaju direktan spoj sa autocestom, zbog čega je kružni tok u Krivoglavcima saobraćajno preopterećen i izvan vršnih perioda. Petlja je izgrađena u periodu kada je broj vozila bio dosta manji, ali sada je potrebno raditi na njenoj rekonstrukciji pri čemu su moguća razna rješenja kao npr.: povećanje kapaciteta samog mosta izgradnjom dodatne dvije trake što bi odgovaralo postojećoj konfiguraciji kružnih tokova, ili formiranje potpune petlje tipa “dumbbell”, koja podrazumijeva da i kružni tok bliže Vogošći ima direktan spoj sa autocestom", istakli su Spahić i Šarić, naglašavajući da je riječ o izuzetno skupim i složenim rješenjima i da je prije njihovog projektovanja i izvođenja potrebno uraditi opsežnu saobraćajnu analizu primjenom mikrosimulacija, jer tradicionalne metode analize ne mogu dati pouzdane rezultate.

"Formiranjem jednog širokog mikrosimulacijskog modela koji će obuhvatati i postojeću magistralnu cestu i Prvu transverzalu, kompletnu petlju te autocestu, moguće je prije svega sagledati potrebne saobraćajne uslove te doći do rješenja koja će riješiti postojeće probleme za duži vremenski period. Tek kada smo sigurni u funkcionalnost odabranog rješenja, može se pristupiti njegovom projektovanju i građevinskom i geometrijskom oblikovanju. U Bosni i Hercegovini se ovakav pristup gotovo nikada ne primjenjuje zbog čega i imamo realizirane projekte koji ne zadovoljavaju postojeće i buduće saobraćajno opterećenje te često uzrokuju i veće probleme od onih koji su bili prije", zaključili su.

Važno je naglasiti da je upitno i u kojoj će mjeri izgradnja transverzale riješiti ovaj problem. Naime, njen spoj dolazi na isto mjesto, odnosno isti kružni tok. Nerijetko se zbog svega u javnosti čuju i mišljenja kako bi rješenje bilo u proširenju postojećeg mosta, odnosno u gradnji još dvije trake.

(Vijesti.ba)