Ruski predsjednik Vladimir Putin, na očito režiranom sastanku sa zvaničnicima Kurske oblasti 20. maja, pokušao je opravdati obnovljene napore za zauzimanje grada Sumija i moguću aneksiju regije Sumi, navodi Institut za proučavanje rata (ISW).
Grad Sumi nalazi se svega 25 kilometara od ukrajinske granice, a tampon-zona koja bi ga obuhvaćala smanjila bi sposobnost Kijeva da izvede topničke ili napade dronovima na ruski teritorij.
Prema izvještaju ISW-a, načelnik okruga Gluškovo Pavel Zolotarev tokom sastanka je zatražio stvaranje tampon-zone unutar ukrajinskog teritorija. Putin ga je tada upitao koliko bi duboka ta zona trebala biti, na što je Zolotarev odgovorio da bi Rusija trebala zauzeti "barem Sumi (grad)" i nagovijestio da bi "Rusija trebala biti veća".
Privremeni guverner Kurske oblasti Aleksandar Hinštein kasnije je podržao tu ideju, napisavši na Telegramu da mu je djed rodom iz regije Sumi pa “ta zemlja nije strana [nama]”. ISW navodi da je i ruski pregovarački tim zaprijetio zauzimanjem regije Sumi tokom pregovora s Ukrajinom u Istanbulu 16. maja, javlja Index.hr.
“Kremlj je vjerovatno organizovao ovu interakciju tokom sastanka 20. maja kako bi Putina prikazao kao učinkovitog i angažovanog ratnog vođu”, dok je istodobno pokušao prikriti vojne neuspjehe, piše ISW, dodajući da bi to mogao biti dio šireg plana za polaganje prava na dodatni ukrajinski teritorij kroz buduće pregovore.
Putinova posjeta bila je njegova prva u Kursku oblast otkako je Rusija 26. aprila proglasila vojnu pobjedu u toj regiji. Uprkos toj objavi, ukrajinske snage navodno i dalje drže ograničene položaje na ruskom tlu. Glavni štab ukrajinske vojske potvrdio je 21. maja da borbe u toj ruskoj regiji još uvijek traju, piše Kyiv Post.
Putin je s Hinšteinom razgovarao i o dodatnoj saveznoj pomoći te o proširenju operacija razminiranja u Kursku.
Vojni analitičari i promatrači, međutim, sumnjaju da Rusija trenutno ima sposobnosti za zauzimanje Sumija. Ukrajinski analitičar Kostjantin Mašovec naveo je da u smjeru prema Sumiju djeluju 18. i 72. motorizovana streljačka divizija te 83. samostalna desantna brigada. Dodao je da je na to područje raspoređeno i do pet mobiliziranih pješačkih pukovnija.
ISW procjenjuje da su te snage nedostatne za napad na Sumi, grad koji je prije rata imao 256.000 stanovnika. Od 2022. godine Rusiji nije uspjelo zauzeti nijedan ukrajinski grad te veličine, a čak je i osvajanje manjeg Lisičanska zahtijevalo mjesece iscrpljujućih borbi.
“Ruske snage od tada se muče čak i s osvajanjima znatno manjih naselja… uprkos angažovanju većeg broja vojnika”, navodi ISW.
Ukrajinski zvaničnici također su više puta izrazili sumnju da bi Rusija mogla pokrenuti učinkovit napad na Sumi, naglašavajući da bi takav pokušaj bio izuzetno skup i spor.
Početkom aprila, komandant ukrajinskih oružanih snaga Oleksandr Sirski izjavio je da je Rusija zapravo već pokrenula novu ofanzivu usmjerenu na regije Sumi i Harkiv. Rekao je da Rusija nastoji uspostaviti tampon-zonu duž sjeverne granice Ukrajine, uključujući regije Harkiv, Sumi i Černihiv.
(Vijesti.ba)