Kovačević: Ovaj potez Rusije značio bi novo poglavlje krize u BiH

U intervjuu Feni, Božo Kovačević govori o ruskoj geopolitičkoj igri na Balkanu, s mogućim veto potezima i namjerama destabilizacije Bosne i Hercegovine te ozbiljnosti uticaja Rusije na situaciju u regiji.

Ova analiza je posebno relevantna u kontekstu nedavnog sastanka bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom u Moskvi, gdje je bivši predsjednik RS-a tražio ruski veto na produženje mandata EUFOR-a u BiH.

Tom prilikom Lavrov i Dodik su iznijeli niz optužbi na račun Zapada i visokog predstavnika Christiana Schmidta, izjavivši da su "komplikovani odnosi u BiH rezultat grubog miješanja Zapada u unutrašnje poslove BiH" te da Schmidt "nema mandat Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija" i da "pokušava nametati odluke i zakone po nalogu Zapada".

Za ove optužbe Lavrova Kovačević kaže da nisu ništa novo, budući da je Rusija takvu poziciju zauzela još 2008. godine.

- Zaoštrila ju je nedavno, inzistirajući na svojoj tezi da visoki predstavnik nije legitiman i legalan zbog toga što Vijeće sigurnosti UN-a nije potvrdilo njegov mandat. Rusija je od 2008. godine nezadovoljna činjenicom da je unatoč najavama da će pozicija visokog predstavnika biti ukinuta, ipak došlo do produženja mandata i do novih imenovanja visokih predstavnika - obrazložio je.

Kovačević napominje da takvo rusko stajalište i trenutne događaje u BiH treba posmatrati u širem kontekstu sukoba između Rusije i Zapada.

Prije svega, podsjetio je da su sve stalne članice Vijeća sigurnosti u UN-u, Sjedinjene Američke Države, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija, podržale zaključke mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji bez upotrebe veta, što je omogućilo da Dejtonski sporazum bude usvojen kao rezolucija Vijeća sigurnosti i time dobije međunarodnu legitimnost.

- Međutim, nakon 1999. godine, Rusija u sve većoj mjeri odstupa od dotadašnje politike suradnje sa Zapadom. Nezadovoljna bombardiranjem tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, kao i aranžmanom koji je uspostavljen na Kosovu, Rusija sve više pokušava opstruirati politike koje provodi Zapad na Balkanu - naglašava Kovačević.

Podsjećajući da je Ruska Federacija istupila iz Vijeća za provođenje mira (PIC), čiji odbor imenuje visokog predstavnika, on također ističe da Rusija otvoreno opstruira rad visokog predstavnika i koristi svoj uticaj na vlade nekih zemalja na jugoistoku Evrope, pritom praveći probleme.

- Rusija će to činiti sve dok Zapad ne pristane da je tretira kao ravnopravnog sugovornika u raspravama o evropskoj sigurnosti - mišljenje je vanjskopolitičkog analitičara.

Na pitanje da li Rusija koristi Dodika i situaciju u BiH da bi širila svoju strategiju destabilizacije Balkana, odgovorio je potvrdno, dodujući da ruska strana stanje na Balkanu tretira kao da je riječ o bližem ruskom susjedstvu.

- Kao da se radi o bivšim sovjetskim republikama prema kojima Rusija ima posebne sentimente i posebne aspiracije. Ukratko, dok raste napetost u odnosima između Rusije i Zapada, Rusija će nastojati proizvesti što je moguće veću napetost u BiH i na Balkanu općenito - upozorava.

Poznavalac ruske politike ukazuje i na to da su ruske vlasti odlučile instrumentalizirati vlade na koje imaju uticaj i iskoristiti ih za ostvarivanje svojih interesa.

- Nezadovoljna odnosom Zapada prema njoj te zbog toga što smatra da je Zapad ne uvažava u dovoljnoj mjeri, Rusija je, kada je u pitanju mogući pristup pojedinih država evropskim i euroatlantskim integracijama, odlučila praviti probleme gdje god može - kaže Kovačević.

Imajući to uvidu, posebno je naglasio da o odnosu Moskve prema Srbima u Republici Srpskoj i Srbiji ne treba imati iluzija.

- Ruska vlast ne brine previše o Srbima u RS-u, niti o Srbima u Srbiji, već vlasti tog bh. entiteta i te države pokušava iskoristiti za ostvarivanje svojih interesa. Ključni interes Ruske Federacije je da demonstrira svoju moć i sposobnost utjecaja na pojedine države te da pokaže da može omesti daljnje euroatlantske integracije na zapadnom Balkanu, a sve s ciljem da od Zapada isposluje neke koncesije - ističe Kovačević.

Sagovornik Fene se osvrnuo i na sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a 31. oktobra, koja će, kako je Rusija najavila, biti posvećena situaciji u BiH.

Činjenicu da je oktobar mjesec kada Ruska Federacija predsjedava tim tijelom te da će se tada razgovarati i o produženju mandata misije EUFOR- u BiH, nekadašnji ambasador Hrvatske u Moskvi smatra zabrinjavajućom.  

- Bojim se da je moguće da Rusija na toj sjednici stavi veto na produžetak mandata EUFOR-a, s obzirom na opći porast napetosti u odnosima između Rusije i Zapada. Međutim, pretpostavljam da će Rusija pokušati isposlovati neku koncesiju ili ostvariti neki svoj interes i to bi mogla biti cijena za to da Rusija ne stavi veto - mišljenje je ovog eksperta za istočnoevropske odnose.

Ukoliko Rusija zaista odluči zabraniti produžetak mandata EUFOR-a, to će BiH donijeti novo poglavlje i početak nove krize, dodao je.

Kovačević ističe da je ono što je ohrabrujuće to da se, na osnovu prethodnih rezolucija, Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, u njoj nalaze međunarodne snage koje ipak mogu spriječiti njenu dezintegraciju.

Budući da ruske snage nisu prisutne u BiH, za razliku od snaga evropskih zemalja članica NATO-a, izrazio je nadu da Rusija mogućnost dezintegracije BiH koristi više kao prijetnju kojom želi nešto isposlovati za sebe nego kao realnu mogućnost.


(Vijesti.ba / FENA)