Direktorica MMF-a izrazito zabrinuta zbog naredne faze globalne ekonomije

Govoreći u Washingtonu na sastanku ministara finansija i guvernera centralnih banaka, Georgieva je istakla sve veću zabrinutost zbog rastućih dugova, prenapuhanih tržišta i rastućeg rizika u sektoru privatnih kredita.

Prema izvještaju MMF-a o globalnoj finansijskoj stabilnosti, tri su glavna izvora zabrinutosti: precijenjene tehnološke dionice, nestabilnost tržišta državnih obveznica i eksplozivan rast nebankarskog kreditiranja. Upravo potonji sektor, poznat i kao “bankarstvo iz sjene”, sve više brine svjetske finansijske institucije. Nakon krize 2008. godine, brojne investicijske firme i fondovi preuzeli su ulogu banaka u kreditiranju, ali uz mnogo manji nadzor.

MMF upozorava da bi val nenaplativih kredita u ovom sektoru mogao izazvati lančanu reakciju, jer se mnoge od tih firmi zadužuju kod tradicionalnih banaka. Procjene govore da banke u SAD-u i Evropi imaju izloženost veću od 4,5 biliona dolara prema nebankarskim institucijama. Nedavni kolapsi američkih kompanija First Brands i Tricolor dodatno su pojačali nervozu na tržištima.

“Pitanje je koliko nadzora imamo i šta možemo učiniti da spriječimo iznenađenja. Iskreno, to me često drži budnom noću”, priznala je Georgieva.

I dok Bijela kuća nastavlja s oštrim trgovinskim pristupom prema Kini, MMF upozorava da bi globalni finansijski sistem mogao biti mnogo ranjiviji nego što to investitori trenutno misle. Guverner Banke Engleske Andrew Bailey pozvao je na oprez, ističući da su tržišne procjene “opasno rastegnute”.

U izvještaju MMF-a zaključuje se da bi eventualni pad povjerenja ili preokret u tehnološkom sektoru mogao dovesti do oštrog ekonomskog usporavanja. U svijetu u kojem su javni dugovi već na najvišim nivoima od Drugog svjetskog rata, novo zahlađenje globalne ekonomije moglo bi, kako upozorava Georgieva, “povući pokrivač još dalje – i ostaviti nas potpuno na hladnom.”

(Vijesti.ba)