
Dok zapadni saveznici oprezno formuliraju svoje stavove, Bjelorusija se, očekivano, svrstala uz Rusiju te je uputila oštre kritike Washingtonu.
Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas potvrdila je da je već razgovarala s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, kao i s ambasadorom EU-a u Caracasu. U svojoj prvoj javnoj reakciji nastojala je uspostaviti ravnotežu između dugogodišnjeg političkog stava Unije prema režimu u Caracasu i poštivanja pravnih normi. Na društvenoj mreži X poručila je da je EU u više navrata istaknula kako Nicolás Maduro nema legitimitet te da se Unija dosljedno zalaže za mirnu tranziciju vlasti. Istovremeno je naglasila da se u aktualnim okolnostima moraju poštivati načela međunarodnog prava i Povelja Ujedinjenih naroda.
Španski premijer Pedro Sánchez, čija zemlja s Venezuelom njeguje snažne historijske i ekonomskee veze, izjavio je da njegova vlada „pomno prati događaje“. Naglasio je kako španska amabasada i konzulati u toj zemlji nastavljaju s radom, ali je pritom uputio jasan poziv na deeskalaciju, izbjegavši davanje direktne podrške vojnoj intervenciji.
Slični tonovi dolaze i iz drugih europskih prijestolnica. Nizozemski ministar vanjskih poslova David van Weel ocijenio je situaciju u Caracasu kao „još uvijek nejasnu“, dodavši da su nizozemske vlasti u stalnom kontaktu sa svojim diplomatskim predstavništvom. Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot objavio je da je belgijska ambasada u Bogoti u potpunosti aktivirano te da se razvoj događaja prati u saradnji s evropskim partnerima. Poljsko ministarstvo vanjskih poslova provodi provjeru broja svojih državljana u Venezueli, a glasnogovornik Maciej Wewiór pojasnio je da većina Poljaka ondje boravi dugoročno te da zasad nema naznaka potrebe za hitnom evakuacijom.
Za razliku od suzdržanog tona koji prevladava u Bruxellesu, reakcija iz Minska bila je izrazito oštra. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko „kategorički je osudio“ američke poteze, izvijestila je državna agencija Belta. Bjelorusko ministarstvo vanjskih poslova otišlo je i dalje, okarakteriziravši američku operaciju kao „oružanu agresiju“ koja predstavlja "direktnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti“, čime je Minsk praktički preuzeo retoriku koju je Moskva ranije tog dana već upotrijebila.
(vijesti.ba)