
Ova oštra izjava dolazi nakon nedavnih signala iz Bijele kuće da administracija razmatra kupovinu poluautonomne teritorije od Danske, ali ne isključuje ni opciju prisilnog pripajanja, piše BBC.
I Danska i Grenland odlučno su odbacili Trumpovu ponudu, poručivši da teritorija nije na prodaju. Iz Kopenhagena su upozorili da bi bilo kakva vojna akcija protiv članice NATO-a značila kraj transatlantskog odbrambenog saveza.
„Države moraju imati vlasništvo i vi branite vlasništvo, ne branite najmove, a mi ćemo morati braniti Grenland“, rekao je Trump novinarima u Washingtonu. Američki predsjednik je više puta istakao da je Grenland ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a, tvrdeći bez dokaza da je bio „svuda prekriven ruskim i kineskim brodovima“.
Iako SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadu Grenlanda, kojom upravlja još od Drugog svjetskog rata, Trump smatra da postojeći sporazumi o najmu nisu dovoljni.
„Države ne mogu sklapati devetogodišnje ugovore ili čak stogodišnje ugovore“, rekao je, insistirajući na potpunom vlasništvu. „Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, dodao je Trump. „Ali ne želim ih kao komšije na Grenlandu, to se neće dogoditi. I usput, NATO to mora razumjeti.“
NATO stao uz Dansku
Glavni NATO saveznici, uključujući velike evropske zemlje i Kanadu, ove su sedmice pružili podršku Danskoj. U zajedničkim izjavama potvrdili su da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Naglasili su da je sigurnost Arktika zajednički interes koji se mora postići „kolektivno“ unutar saveza te su pozvali na „poštivanje načela Povelje UN-a, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.
Strateški značaj i pozadina sukoba
Zabrinutost oko budućnosti Grenlanda dodatno je porasla nakon nedavne američke vojne akcije u Venecueli. Trump je i ranije, tokom svog prvog mandata 2019. godine, ponudio kupovinu otoka, ali mu je i tada poručeno da nije na prodaju. Najavljeno je da će američki državni sekretar Marco Rubio naredne sedmice održati razgovore s danskim zvaničnicima.
Osim strateškog položaja između Sjeverne Amerike i Arktika, koji je ključan za sisteme ranog upozoravanja, Grenland je postao zanimljiv i zbog svojih prirodnih resursa.
Zbog klimatskih promjena i topljenja leda sve su dostupnija bogata nalazišta rijetkih zemnih metala, urana i željeza, a naučnici vjeruju da postoje i značajne rezerve nafte i plina. U međuvremenu, Trumpove prijetnje izazvale su uznemirenost među lokalnim stanovništvom, a jedan Grenlanđanin izjavio je da mu je „od toga muka u želucu“.
(Vijesti.ba)