Samo pet minuta hodanja dnevno donosi 10 posto manji rizik od smrti

Nova studija, koja je analizirala podatke više od 135.000 odraslih osoba, pokazala je da dodavanje samo pet minuta tjelesne aktivnosti u svakodnevnu rutinu može smanjiti rizik od smrti u općoj populaciji za impresivnih 10 posto, piše Daily Mail.

Čak i osobe koje vode izrazito neaktivan način života, uz samo dvije minute vježbanja umjerenog intenziteta dnevno, smanjuju rizik od smrti.

Istraživanje, objavljeno u časopisu The Lancet, također je pokazalo da bi smanjenje vremena provedenog u sjedećem položaju za samo pola sata moglo spriječiti oko 7 posto smrti širom svijeta, prenosi tportal.hr.

Istraživači navode:

„Ova promjena od 30 minuta čini se izvodljivom u stvarnim životnim okolnostima, naglašavajući veliki utjecaj realnih i ostvarivih bihevioralnih ciljeva na zdravlje populacije.“

Trenutno se smatra da je fizička neaktivnost odgovorna za najmanje 9 posto smrti širom svijeta, ali stručnjaci upozoravaju da bi taj broj mogao biti i znatno veći. U studiji su istraživači pratili 135.046 odraslih osoba prosječne dobi od oko 63 godine iz Norveške, Švedske, Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, koje su nosile akcelerometre za praćenje fizičke aktivnosti.

Nijedan od učesnika nije imao dokaze o hroničnim bolestima niti problemima s pokretljivošću na početku studije. Stručnjaci navode da bi, kada bi svi dodali samo pet minuta hodanja svojoj svakodnevnoj rutini, čak 10 posto svih preuranjenih smrti moglo biti spriječeno.

Tokom osmogodišnjeg praćenja, istraživači su otkrili da je smanjenje sjedilačkog vremena kod osoba koje su dnevno provodile više od osam sati bez kretanja — što je činilo više od 70 posto učesnika — bilo povezano s postupno manjim rizikom od smrti.

Naprimjer, poticanje osoba koje su sjedile više od 11 sati dnevno da ustanu i budu aktivne samo 30 minuta povezano je sa smanjenjem rizika od oko 10 posto. Povećanje fizičke aktivnosti na jedan sat dnevno smanjilo je rizik za čak 25 posto.

Istraživači su naglasili da njihova studija nadograđuje prethodna istraživanja koja su u velikoj mjeri zanemarivala činjenicu da neki pojedinci nisu u mogućnosti ili nisu spremni ispuniti preporučenih 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično.

„Slično tome, ranije studije pretpostavljale su da su zdravstvene koristi prelaska s neaktivnog na aktivan način života jednake za sve, bez obzira na početni nivo aktivnosti“, naveli su istraživači. To ne odražava stvarne životne okolnosti, u kojima zdravstveni problemi poput gojaznosti, ograničene pokretljivosti i srčanih oboljenja mogu utjecati na sposobnost osobe da bude fizički aktivna.

Međutim, istraživači su istakli i ključno ograničenje studije: rezultati se odnose isključivo na osobe starije od 40 godina. Također, riječ je o opservacijskoj studiji, što znači da razlike u stopama smrtnosti među grupama mogu djelimično biti posljedica i drugih faktora, a ne samo nivoa fizičke aktivnosti.

Čak i male svakodnevne promjene, poput korištenja stepenica umjesto pokretnih stepenica, mogu napraviti značajnu razliku.

Profesor Aiden Doherty, stručnjak za biomedicinsku informatiku na Univerzitetu u Oxfordu, koji nije učestvovao u ovom istraživanju, pohvalio je njegove nalaze.

„Ovo je izvrsna analiza koja koristi najbolje dostupne izvore podataka i predstavlja veliki iskorak u odnosu na informacije kojima smo ranije raspolagali“, rekao je. Iako se može činiti kao još jedna studija s porukom da je više fizičke aktivnosti dobro za zdravlje, autori su ponudili važne nove uvide.

„Zdravstveni sistemi su pod ogromnim pritiskom. Ovaj rad pokazuje da bi do 10 posto svih preuranjenih smrti moglo biti spriječeno kada bi svi napravili mala i realna povećanja fizičke aktivnosti umjerenog intenziteta — svega pet minuta dnevno.“

Slična studija, koju su predvodili stručnjaci s Univerziteta u Sydneyju, pokazala je da bi se rizik od preuranjene smrti mogao smanjiti za najmanje 10 posto ako bi ljudi spavali 15 minuta duže dnevno, dodali samo 1,6 minuta vježbanja u svoju dnevnu rutinu i pojeli dodatnu polovinu porcije povrća.

Dr. Brendon Stubbs, stručnjak za povezanost fizičke aktivnosti i mentalnog zdravlja, dodao je:

„Ovi nalazi nude nadu, posebno za najmanje aktivne osobe, i predstavljaju snažnu poruku za javno zdravlje. Čak i male svakodnevne promjene u nivou aktivnosti mogu imati veliki učinak — poput brze šetnje, nekoliko dodatnih stepenica ili energične igre s unucima.“

Ovo dolazi nakon važnog istraživanja iz prošle godine koje je razbilo mit da je 10.000 koraka dnevno nužno za prevenciju hroničnih bolesti. Velika analiza 57 studija, koje su uključivale više od 160.000 odraslih osoba, pokazala je da se koristi za većinu zdravstvenih stanja stabiliziraju već nakon oko 7.000 koraka dnevno — nudeći realniji i dostupniji cilj.

Procjenjuje se da sjedilački način života u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje mnogi sate provode za radnim stolom, a zatim sjede u javnom prijevozu ili automobilu te kod kuće ispred televizora, svake godine odnosi hiljade života.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nedovoljna fizička aktivnost četvrti je najčešći uzrok smrti u svijetu i odgovorna je za oko 3,2 miliona smrti godišnje.

Fizička neaktivnost već dugo se povezuje sa zdravstvenim problemima poput kardiovaskularnih bolesti, ali i s pojavama kao što je gojaznost, koja dodatno povećava rizik od dijabetesa tipa 2 i pojedinih vrsta raka.


(Vijesti.ba)