Kako Rusija preko BiH i Srbije priprema operativce za Francusku i Njemačku

Kada je Anatoli Prizenco upoznao Maxima Roșcu ispred prodavnice u centru Kišinjeva, ponudio mu je, kako je opisao, lak izlaz iz posla u automehaničarskoj radionici.

Riječ je bila o plaćenom dvosedmičnom putovanju koje uključuje putovanja i aktivnosti na otvorenom, piše Poltico.

Prema Roșcinom svjedočenju pred moldavskim sudom, Prizenco nije otkrivao mnogo detalja. Naveo je da će zarada biti između 300 i 500 dolara, te da će daljnje instrukcije stići od kontakta iz Moskve.

Nedugo zatim, Roșca se našao u kampovima za obuku u Bosni i Srbiji. Tamo su učesnici učili upravljati dronovima, rukovati zapaljivim napravama i izbjegavati policiju tokom protesta.

Istražitelji u Moldaviji tvrde da je riječ o koordinisanom pokušaju, uz podršku Rusije, da se regrutuju operativci za destabilizacijske aktivnosti, čak i u zemljama poput Francuske i Njemačke.

Ove istrage dolaze u trenutku kada evropske države upozoravaju da Moskva vodi hibridni rat s ciljem destabilizacije unutrašnjih političkih prilika.

Francuske vlasti, koje su već u pripravnosti pred predsjedničke izbore naredne godine, zabilježile su kampanje dezinformacija nižeg intenziteta tokom nedavnih lokalnih izbora.

U Njemačkoj je vlada pozvala ruskog ambasadora zbog sumnji na sajber napade i miješanje u prošlogodišnje izbore.

Nakon što je Moldavija bila izložena snažnim pritiscima tokom 2024. i 2025. godine, tamošnji zvaničnici smatraju da njihova zemlja može pomoći evropskim partnerima u suzbijanju ovakvih prijetnji.

Kremlj je, nakon što su mnoge evropske države protjerale ruske diplomate poslije invazije na Ukrajinu 2022. godine, pojačao oslanjanje na posrednike i neformalne mreže.

Moldavski tužioci tvrde da je Prizenco bio regruter u široj mreži sa sjedištem u inostranstvu, koja je obučavala desetine ljudi za aktivnosti povezane s uticajem i destabilizacijom. Njegovo pojavljivanje pred sudom u Kišinjevu zakazano je za četvrtak.

Francuske vlasti istražuju ga i zbog sumnje da je organizovao grupu Moldavaca koji su iscrtavali Davidove zvijezde po zidovima u Parizu nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, što se tumači kao pokušaj podizanja političkih tenzija.

U Moldaviji je pod istragom više od 80 osoba zbog sumnje da su učestvovale u izazivanju nereda, dok je protiv 20 njih podignuta optužnica. Najmanje još dvije osobe povezane s kampovima dovode se u vezu s aktivnostima u Francuskoj i Njemačkoj.

"Ti mladi ljudi, uglavnom rusofoni, regrutovani su, prevoženi u posebno organizovane kampove i obučavani za različite taktike, uključujući probijanje policijskih kordona", izjavila je ministrica unutrašnjih poslova Moldavije Daniella Misail-Nichitin.

"Dio njih učio je koristiti bespilotne letjelice, ali i pružati prvu pomoć u slučajevima nasilja", dodala je.

Kampovi za obuku

Roșca je privukao pažnju vlasti 11. oktobra 2024. godine, kada je zaustavljen na granici s Rumunijom u minibusu marke Mercedes-Benz.

U vozilu su pronađeni srbijanski i bosanskohercegovački novac, lampe, SIM kartice, USB uređaji, dijelovi za dronove, naočale za virtuelnu stvarnost i uređaji za daljinsko upravljanje. Pronađeni su i predmeti opisani kao uređaji za jednokratno izbacivanje eksplozivnih naprava iz zraka.

Tri putnika iz vozila osuđena su prošlog mjeseca na kazne zatvora od četiri do pet godina zbog izazivanja nereda. Roșca je u ovom slučaju svjedočio i tvrdi da je bio pretučen jer je odbio učestvovati u obuci.

Na sudu je naveo da je prvo otputovao u Republiku Srpsku, gdje je odveden u šumovita područja u blizini Banje Luke.

Tamo su učesnici obučavani za učešće u protestima, upravljanje dronovima i pripremu dimnih naprava.

Obuka se odvijala neposredno prije predsjedničkih izbora u Moldaviji 2024. godine, na kojima je ponovo izabrana proevropska predsjednica Maia Sandu, u kampanji obilježenoj optužbama za rusko miješanje.

Prema iskazima svjedoka, učesnicima je rečeno da će, u slučaju njene pobjede, "u zemlji izbiti rat, kao u Ukrajini".

Jedan svjedok opisao je kamp sa četiri šatora uz rijeku, gdje su regruti učili upravljati dronovima pomoću posebne opreme. Instruktori su, prema navodima moldavskih službi, bili dio međunarodne mreže povezane s ruskom paravojnom grupom Wagner.

Nakon toga, učesnici su poslani u Banju Luku kako bi prikupljali informacije o lokacijama administrativnih i državnih objekata, kao i mogućim mjestima za lansiranje dronova.

Prema istim izjavama, u grad ih je vozio muškarac poznat kao Mircho. Moldavske službe vjeruju da je riječ o Mirchu Angelovu, jednom od stranih državljana koji su pomagali u organizaciji kampova kao instruktori.

Angelov, državljanin Bugarske, osuđen je u Parizu na tri godine zatvora zbog učestvovanja u iscrtavanju crvenih otisaka ruku na zidu muzeja Holokausta, što je okarakterisano kao koordinisana destabilizacijska akcija.

Također se tereti za vandalizam u Kišinjevu.

Još jedan učesnik, Danil Dilan, porijeklom iz Pridnjestrovlja, osuđen je na tri godine zatvora.

On je priznao da je 2024. godine putovao u Dizeldorf na utakmicu Evropskog prvenstva između Slovačke i Ukrajine, gdje je trebao mahati ukrajinskom zastavom. Tvrdio je da je to odbio, iako se na stadionu pojavila zastava s natpisom "Vratite nam izbore".

Dilan je naveo i da mu je ponuđeno da tokom Olimpijskih igara u Parizu učestvuje u sličnim akcijama, što je također odbio.

Učesnici kampova, prema svjedočenjima, bili su plaćani kriptovalutama putem popularnih digitalnih platformi.

Mreža i pozadina

Prije nego što se našao pod istragom, Prizenco je vodio posao prodaje kozmetike švedskog brenda Oriflame u Moldaviji.

Njegova supruga je 2019. godine govorila o tome kako je od prodaje jabuka u Moskvi izgradio posao i porodični život.

Ranije je bio kratko privođen zbog sumnje na učešće u finansijskoj prevari povezanoj s jednom ruskom bankom.

Kasnije se uključio i u politiku, podržavajući pokret koji se zalagao za bliže veze s Rusijom i Bjelorusijom.

Tužioci smatraju da nije djelovao sam, već u saradnji s osobama iz Rusije.

"Sumnjamo da iza svega stoje šire strukture i određene službe", izjavio je nadležni tužilac.

Moldavija, smještena između Rumunije i Ukrajine, već duže vrijeme se nalazi pod pritiskom ruskog uticaja, posebno kroz regiju Pridnjestrovlja.

Vlasti tvrde da je Rusija pokušavala uticati na referendum o pristupanju Evropskoj uniji, kao i na izbore.

Prema zvaničnim podacima, korištene su različite metode, uključujući kupovinu glasova, organizovanje protesta, sajber napade i širenje dezinformacija putem društvenih mreža.

Ministrica Misail-Nichitin naglašava da su od 2024. godine razbijene brojne mreže operativaca koji su obučavani u inostranstvu, uključujući Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Rusiju.

Ona upozorava da ovakve aktivnosti prelaze granice Moldavije i predstavljaju prijetnju širem regionu. Kao primjer navela je planove za atentate na više od 90 osoba u Ukrajini, među kojima su novinari, vojni zvaničnici i rukovodioci ključne infrastrukture.

Regruteri su, kako navodi, ciljano birali mlade i ranjive osobe bez kriminalne prošlosti, često s evropskim pasošima, uključujući i maloljetnike.

"Moldavski slučaj je specifičan, ali nijedna država nije imuna na ovakve prijetnje", navodi se u dokumentu dostavljenom evropskim institucijama, prenosi Politico.

(Vijesti.ba)