
Hidžretski kalendar zasniva se na kretanju Mjeseca, zbog čega je lunarni i kraći je za približno deset dana u odnosu na sunčev, odnosno gregorijanski kalendar. Zbog toga se datumi islamskih mjeseci svake godine pomjeraju unutar godišnjih doba.
Računanje vremena prema hidžretskom kalendaru usvojeno je za vrijeme drugog pravednog halife Omera ibn el-Hattaba. Za početak islamske ere uzet je jedan od najznačajnijih događaja u historiji islama – Hidžra, preseljenje poslanika Muhameda iz Mekke u Medinu.
Hidžra se dogodila 622. godine nove ere i predstavlja prekretnicu u razvoju prve muslimanske zajednice. Suočen s progonima i prijetnjama u rodnoj Mekki, poslanik Muhamed je bio primoran napustiti svoj grad i potražiti sigurnost među stanovnicima Jesriba, grada koji će kasnije postati poznat kao Medina. Prema islamskoj predaji, Poslanik je tajno napustio Mekku i preselio se u Medinu, gdje je proveo ostatak svog života. Upravo ovaj događaj simbolizira početak novog poglavlja za muslimane, obilježenog slobodom ispovijedanja vjere, izgradnjom zajednice i uspostavljanjem temelja islamske civilizacije.
Nova hidžretska godina prilika je za podsjećanje na vrijednosti koje Hidžra nosi sa sobom, a to su istrajnost, žrtva, vjera, nada i spremnost na promjene radi viših ciljeva. Za mnoge muslimane ona predstavlja vrijeme duhovnog preispitivanja, zahvalnosti i donošenja odluka koje vode ličnom i društvenom napretku.
Tradicionalno, u Bosni i Hercegovini ova noć i dan se obilježavaju prigodnim programima, mevludima, učenjem Kur'ana i ibadetima.
Prvi dan Muharrema, prvog hidžretskog mjeseca je sutra, 16. juna po gregorijanskom kalendaru.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja