Glamočki krompir želi veći tržišni iskorak, ključ su standardi i pakiranje

- Prošle godine proizveli smo oko 2.000 tona krumpira. Ova godina bila je izrazito sušna, ali dok vađenje krumpira ne uđe u ozbiljniju fazu, teško je govoriti o količinama. Procjene su da će ove godine urod biti manji, a koliko manji, tek ćemo vidjeti - kazao je Šolak za Fenu.

Udruženje „Glamočki krompir“ trenutno okuplja 56 registriranih proizvođača, a površine obuhvaćene zajedničkim standardom proizvodnje povećane su s 52 hektara u prvoj godini na 76 hektara prošle godine, dok podaci za ovu godinu još nisu zaključeni.



Šolak navodi kako na području Glamoča postoji znatno veći prostor za širenje proizvodnje. Prema njegovoj procjeni, u povoljnim uslovima moglo bi se organizovati oko 150 do 200 hektara proizvodnje, dok bi potencijal Glamočkog polja u najoptimističnijoj varijanti mogao dostići oko 400 hektara.

Glamočki krompir već je prisutan na tržištu, a proizvođači sada nastoje proširiti njegov plasman prema velikim trgovačkim lancima. Interes za saradnju postoji, no takvi sistemi, pojašnjava Šolak, traže veće i stabilnije količine, ujednačenu kvalitetu te pakiranja prilagođena današnjim kupcima.

Dok se krompir u Glamoču tradicionalno uglavnom pakira u vreće od deset kilograma, veliki trgovci sve više traže manja pakiranja, što od proizvođača zahtijeva dodatna ulaganja u opremu za selekciju, kalibriranje, čišćenje i pakiranje krumpira.

- Angažovali smo konsultantsku kuću koja nam je izradila plan pogona za selekciju i pakiranje krompira. Trenutno smo otvoreni za partnerstva jer je riječ o investiciji koja je za nas prilično velika. Razgovaramo i o mogućnosti ugovorene proizvodnje i otkupa, ali za takav model potrebno je urediti unutrašnju organizaciju proizvođača te osigurati da se dogovorene količine i uslovi doista poštuju - kazao je Šolak.

Zaštita proizvoda i kontrola podrijetla

Glamočki krompir zaštićen je oznakom geografskog podrijetla, a naknadno je zaštićen i žig. Prema Šolakovim riječima, sljedeći korak trebala bi biti međunarodna, odnosno evropska verifikacija.

Zaštita je proizvođačima otvorila vrata prema različitim projektima, među kojima ima i međunarodnih, ali je istodobno potaknula potrebu za postupno ujednačavanje proizvodnje i uvođenje jasnijih standarda. Kupci, pojašnjava Šolak, traže određene kriterije kvalitete, zbog čega je udruženje uspostavilo sistem kontrole.

Važan dio sistema je i sljedivost proizvoda. Glamočki krompir označen je etiketom, QR kodom i hologramskom trakom, a skeniranjem oznake moguće je doći do podataka o proizvođaču, količini i površini na kojoj je proizveden.

Uvođenje strožih pravila, međutim, donijelo je i određene izazove.

Šolak navodi kako dio proizvođača još uvijek teško prihvaća nove procedure i način rada, a zabilježeni su i slučajevi lažne dokumentacije. Zbog toga su, kaže, u postupke uključeni advokat i nadležna inspekcijska tijela.

Poboljšanje sadnog materijala

Paralelno s tržišnim razvojem, udruženje „Glamočki krompir“ radi i na poboljšanju kvalitete sadnog materijala. U saradnji s institucijama iz Banje Luke prošle jeseni pokrenut je postupak čišćenja sadnog materijala od virusa, nakon čega je razvijan in vitro metodom, a ove godine očekuju prve gomolje.

- Kada se spomenu genetički resursi, ljudi često odmah pomisle na GMO, ali ovdje nije riječ o tome, nego o banci sjemena i tehnološkom postupku čišćenja sadnog materijala od virusa. Očekujemo da će taj proces dovesti do veće produktivnosti i bolje kvalitete krompira - rekao je Šolak.

Kontrola kvalitete provodi se i kroz laboratorijske analize.

Prema Šolakovim riječima, Tehnološki fakultet u Banjoj Luci radi hemijske analize, dok Agromediteranski zavod u Mostaru provodi bakteriološke analize i provjere otpornosti na viruse. Takva kontrola i dokumentacija važni su i za eventualni budući plasman proizvoda izvan Bosne i Hercegovine.


(Vijesti.ba)