Ažurirano:

Osnovna škola „Harmani 2“ u Bihaću, koju pohađa više od 800 učenika, nije uspjela pronaći nastavnika informatike na neodređeno vrijeme jer se na konkurs nije prijavio nijedan kandidat. Sličan problem prisutan je i u drugim školama Unsko-sanskog kantona, gdje je sve teže osigurati dovoljan broj nastavnika, prenosi Federalna televizija.
Direktori obrazovnih ustanova nastoje pronaći rješenja kako bi nastava bila redovno organizovana, dok iz kantonalne Službe za zapošljavanje upozoravaju na sve manji broj dostupnih prosvjetnih radnika.
Nedostaju nastavnici različitih predmeta
Direktorica OŠ „Harmani 2“ Nermina Delić ističe da raspisivanje konkursa više ne garantuje popunjavanje upražnjenih radnih mjesta.
„Nažalost, na evidencijama zavoda za zapošljavanje nemamo dovoljno tog kadra. Izuzetak su nastavnici biologije i tehničke kulture, dok nedostaju nastavnici informatike i učitelji, odnosno nastavnici razredne nastave. Kao posebnost bih izdvojila to što smo upravo završili konkursnu proceduru za nastavnika informatike na neodređeno vrijeme, ali nismo imali nijednog kandidata“, kazala je Delić.
Problem nedostatka nastavnog osoblja izražen je i u Osnovnoj školi „25. novembar“ u Velikoj Kladuši, gdje su potrebni nastavnici biologije, hemije, fizike, geografije, informatike i tehničke kulture.
Direktorica ove škole Veldina Alibegić ukazuje na to da se na evidenciji nezaposlenih nalaze i visokoobrazovane osobe koje bi mogle raditi u školama, ali ih važeći propisi ne priznaju kao stručni nastavni kadar.
„Na evidenciji nezaposlenih imamo te kadrove, odnosno osobe prirodno-matematičkih i drugih usmjerenja koje bi mogle biti zaposlene. Međutim, propisi ih tretiraju kao nestručni nastavni kadar, iako je riječ o visokoobrazovanim ljudima koji imaju odgovarajuće znanje“, navela je Alibegić, prenosi FTV.
Časove preuzimaju nastavnici drugih profila
S manjkom zaposlenih suočava se i Osnovna škola „Todorovska Slapnica“ na području Velike Kladuše. U ovoj ustanovi nedostaju nastavnici muzičke, likovne i tehničke kulture, demokratije i fizike, zbog čega dio nastave izvode nastavnici drugih obrazovnih usmjerenja.
Direktor Enis Kantarević smatra da je potrebno proširiti mogućnosti obrazovanja budućih nastavnika, ali i omogućiti prekvalifikaciju zaposlenima koji više nemaju odgovarajuće radno mjesto.
„Nedostaje nam svih kadrova, pa čak i pomoćnog osoblja. Uveo bih sve smjerove na Pedagoški fakultet, a nastavnicima koji su trenutno na listama tehnološkog viška omogućio prekvalifikaciju“, kazao je Kantarević.
Podaci Službe za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona pokazuju da su najtraženiji nastavnici fizike, informatike i geografije. Školama nedostaju i nastavnici matematike, njemačkog jezika, tehničke kulture te pojedinih prirodnih i stručnih predmeta.
Direktor Službe Nedžad Zukanović upozorava da se broj nezaposlenih prosvjetnih radnika smanjuje, zbog čega je sve teže odgovoriti na potrebe obrazovnih ustanova. Zbog toga smatra da je potrebno, u saradnji s Ministarstvom obrazovanja, pronaći načine da se više mladih odluči za nastavničku profesiju.
Najavljene veće stipendije
U Ministarstvu obrazovanja Unsko-sanskog kantona nedostatak nastavnog kadra povezuju s promjenama na tržištu rada, odlaskom zaposlenih u penziju i malim brojem studenata koji završavaju nastavničke fakultete.
Pomoćnica ministrice za predškolski i osnovni odgoj i obrazovanje Azra Šulić najavila je veće stipendije za studente koji izaberu deficitarna nastavna usmjerenja.
„Od ove godine odlučili smo posebno vrednovati deficitarna zanimanja. Izdvojit ću upis na Pedagoški fakultet, gdje će stipendije za studente koji upišu deficitarna zanimanja biti značajno veće. Svjedoci ste da je povećana i osnovica te da su primanja zaposlenih u osnovnom obrazovanju sada značajno veća“, kazala je Šulić.
Iz škola upozoravaju da pojedinačne mjere neće biti dovoljne bez dugoročnog plana za rješavanje problema nedostatka nastavnika. Ističu da su potrebna sistemska rješenja kako bi se osigurao kontinuitet nastave i učenicima omogućilo kvalitetno obrazovanje.
(Vijesti.ba)
Chat čitatelja